Xanana, Leao ho Leu (Bote)
Iha tempo
resistensia to’o agora dau-daun ne’e, naran Xanana sei boot iha rai laran no
rai liur. Naran boot tamba ukun nain/lider ba resistensia kontra invasaun
Indonesia, naran boot tamba halibur ema e partidu e organisasaun houtu iha CNRT
iha tempo resistensia, naran boot tamba sai hanesan presidente da republika
Timor-Leste, naran boot tamba sai hikas fila fali presidente ba partidu CNRT no
naran boot tamba primeiro ministro actual ba periode ne’e. Buat sira houto
tamba hahu husi prinsipio no istoria ida. Prinsipio mak libertasaun patria no
libertasaun povo nebe koalia ou konta husi ibun ba ibun ho hakerek hela iha
suratan e livro husi autor resistensia sira nebe sei esiste hodi sai historia
ba gerasaun foun. Wainhira autor resistensia sira la iha ona, geresaun foun mos
sei la hatene nia istoria resistansia nebe mos sei bele afeta ba nasionalismo
no patriotismo gerasaun foun. Istoria e istoria no istoria tenki transmit ba
ema seluk no istoria tenki haktuir lolos.
Maski, ema barak
dehan tempo seidauk to’o, tempo seidauk iha atu hakerek, maibe tempo sempre ba
oin nafatin, tempo lao nafatin, atu diak liu it abele hahu ho buat kiik nebe
laos hodi hakerek deit, maibe hatudu e hadia fatin sira iha resistensia mak iha
ba gerasun foun e nune sira bele iha kuinesemento oiton hodi bele buka rasik
hodi hatene oitoan. Iha ne’e hakerek nain focus liu ba fatin historiku no
author istoria resistensia hodi bele desenvolve ba area turismo nia.
Uluk liu, hakerek
nain rona husi ema konta katak base resistensia hahu moris fali iha Mehara, los
e lae? horas ne’e sai perguntas boot ida nebe persisa resposta ou esplikasaun
klara husi autor sira hahu hato’o ba gerasaun foun. Nune mos, harekek nain rona
istoria ida katak Xanana tuur tama iha “Leu” (Fataluku lian) ou Bote (Tetun)
laran no iha leten taka ho fahi nia ai han. Hakerek nain interesado ho istoria
ne’e atu hetan aotor no hatene. Husi
plano ba plano no visita ba visita iha rai ne’e la hetan. Ikus mai, iha viagen
ida iha loron 17 fulan Junho 2008, hakerek nain hakat liu ba tan iha rai Mehara
hodi buka hatene no hetan duni ema nebe tutur Xanana iha “Leu” / Bote laran.
Ema ne’e mak Ricardo da Conceicao ho naran kodiku resistensia mak LEAO”, horas
ne’e nia ho idade 75 anos, nia katuas ona. Nia ema resistensia iha rede
cladestina hanesan estafeta. Atu hetan autor ne’e lori tempo naruk; husu husi
uma ba uma, husu ba ema katuas/fereik sira no joven sira. Resposta nebe hetan
mak barak liu mak katuas e ferik sira hatene no joven sira barak la hatene.
Ne’e hatudu katak istoria resistensia seidauk hatoo ou hanorin mos iha eskola
karik.
Hahu husi ne’e, ami
dada lia husi tuku 1 loraik too tuku 5
lokraik. Tio Leao hahu kontak istoria; hau hetan orden husi membro resistensia
ida (la fo hatene naran) atu hakliki maun bot Xanana husi fatin Cewai iha Com
lori too ba iha Mehara. Tuir dalan iha fatin Serelau, militar sira husu nia, ba
nebe no lori saida? Tio Leao hatan dehan,” hau lori fahi nia hahan, no atu ba
iha Mehara”, nia kontinua lao too ba iha fatin maski Leu ne’e todan tebes.
Xanana hela ho nia durante semana ida, haktuir Tio Leao. Tio Leao haktuir tenik
katak maun boot Xanana ain kanek boot, nebe labele lao. Oinsa halo tratamento
ba maun boot Xanana nia ain? Tio Leao dehan, hau ba simu aimoruk iha
PUSKESMAS/clinika hafoin fo aimoruk kapsul ba nia. Depois de Ain diak oitoan
hau entrega fali maun boot Xanana ba senhor Orlando Jose Maria ho naran kodeku
Mau Welis (matebian ona) nebe mate iha 1985. Leu ne’e sei iha ka? Tio Leao
dehan la iha ona. Karik sei iha rohan oan ruma husi Leu ne’e e nakles mos la
iha buat ida? Lae oan, at no soe tiha ona iha uluk kedas. Ita lakon tan sasan
autentik ida.
Durante muda sai
tiha husi uma, Xanana sira ba subar fali fatuk kuak naran “Lu Curu” (Gua Tupai
ou laku fatin), husi fatin ne’e mak maun boot Xanana hasoru malu ho Mau Weles,
Julio Ferreira ho kodiku Holinacha, Quinalaka no Raja Miguel (matebian ona),
Dom Martinho da Costa (matebian ona), Padre Luis (matebian ona) no Padre Afonso
Nacher (matebian ona). Sira nia hasoru malu hodi koalia no halo plano no estragia
ba resistensia ba libertasaun patria/ukun an. Tebes ka? Persisa resposta husi
autores resistensia sira nebe sei moris ba istoria ne’e.
“Lu Curu” fatin ida
mak historiku no fatin ida mak bele atria turista antes halo sira nia viagen ba
Tutuala e Jaco, wainhira desenvolve diak fatin ne’e. Isemplo ida mak iha
Indonesia “Gua Selarong” subar fatin Diponegoro” nebe sai fatin turista no
fatin ba estudantes sira hodi haree no hatene sira nia istoria.
Oinsa atu
desenvolve fatin ne’e? Tuir hakerek nain nia hanoin; halo konsulta ho autor no
autoridade local sira no komunidade, hafoin halo monumento no hatuur fila fali
“LEU” ou BOTE imitasi ida no mos rai dokumentus hanesan fotografia, e halo
pinturas ou estatua balu no seluk tan atu bele representa ou relembra fila resistencia
iha pasado ba gerasaun foun. Depois ida ne’e, fo ba veteranus, juventude no
suco hodi tau matan no halo retribuisaun/kontribuisaun kiik ba visitors sira
wainhira sira hakarak tama ba iha “LU CURU” laran.
Benefisio saida mak
sei hetan husi LU CURU? Ida, gerasaun foin hatene e rona ho hare fatin istoria resistensia liu husi autor
resistensia nebe sei moris, la os trasmiti ou hakerek fali husi ema seluk
enkuanto sira sei moris (hanesan Tio Leao, maun boot Xanana); rua, fo
rendimento kiik ba empresario ou faan nain kiik sira hanesan: kios, loja,
losmen, restaurante, ema nebe faan tais, uma adat e souvenir, ojek, duru basa
ou (guide); tolu, hamenus desenprego, bele hamosu kreatividades ba komunidade
hodi haburas fila fali valors-valores kulturais sira seluk hanesan: tebe-tebe,
dahur, no seluk tan nebe bele atrai ema rai liur no rai laran kona ba promosaun
kultura; hat, hametin relasaun fraternidade entre joven husi rai (suku,
distrito) ida ba rai (suku, disrito) seluk.
Wainhira hanoin ba
buat boot deit nebe ema boot e riku deit mak hetan beneficio hanesan mos fo
bosu e hariku ema boot no hamate ou hasusar ba ema kiik sira. Iha matenek nain
balu iha prespetiva ida katak “ita halo buat ida atu ema liur atu mai haree no
ita tenki kria ou hadia infrastruktura uluk”. Ba hakerek nain hanoin ida ne’e
hanoin e ideia ida mak boot liu ou ambisiosu liu tamba fo importansia liu ba
ema rai liur no hatuur ema iha rai laran ba iha segundu prioridades no
preokupado liu ho sasan infrstruktura e fisik. Hahu husi kiik hodi mosu
kompetisaun nebe diak iha kumunidade nia laran do que fo buat houtu-houtu ou
kria buat houtu-houtu hodi hamosu deit dependensia.
Tuir hakerek nain
nia hanoin, diak liu ita hahu ho plano e hanoin kiik hanesan hau identifika
fatin (historiku, culturais) no hakerek, rehabilita ou desenvolve no halo
promosaun dau-daun hodi hatoo hikas ona ba gerasaun e komunidade tomak iha rai
laran atu sira hatene uluk liu husi programa ida mak hanesan studi visit (lori
estudante ba haree, rona no hakerek) ba estudantes sira hahu husi Pre Primaria
too ba iha universidade no komplementa ho programa sira seluk.
Husi Ilidio Ximenes da Costa
Xanana - Sikat : Lakeru no Kaixote
Historia e historia, fatin akontesemento historia e fatin
historiku, fatin turistiku, fatin nebe bele mos tulun negosiantes kiik sira
hodi hetan rendimento oitoan hodi hatutan sira nia moris lor-loron nia. Autor
historia e ema nebe mak involve direitamente iha proseso tomak iha historia ida
nia laran; wainhira sira sei moris, sira sei hatoo, sira sei koalia e hatur
historia ne’e nia los no hatudu fatin los nebe historia ida akontese ba.
Wainhira sira mate antes de iha istoria eskrita e iha
filmagen (video) nebe mak halo la involve sira iha proseso hakerek e filmagen
nia laran mak bele akontese manipulasaun informasaun, manipulasaun historia.
Wainhira ema halo manipulasaun ba historia, hanesan mos halo mate nasaun ida
nia identidade historiku, hadelek (membutakan) mos gerasaun foun. Akontesemento
historia iha ba dala deit, bele mos mosu fali tan maibe nia kontiudo, nia
autores, fatin la hanesan ona.
Haree ba buat hirak ne’e houtu, hakerek nain maski ho kole
teb-tebes iha viagen husi Maliana, Covalima, Natarbora no Manufahi hakaman an
hodi ba hasoru malu ho senhor Luis Cardoso alias SIKAT iha suku Datina,
distrito Manufahi.
Sorumutu/entrevista ne’e halao iha loron 5 de Junhu 2009,
iha senhor SIKAT nia uma. Oinsa mak hekerek nain hatene kona ba senhor SIKAT no
fatin maun boot Xanana subar ba? Liu husi dada lia ho maluk sira barak hanesan
: senhor Virgilio Smith (Secretario Estadu Cultura), Silvio da Costa Rocha no
Domingos Rodrigues no toos nain ida (halua tiha nia naran) nebe besik husi suku
Datina no mos cleaning service nain rua iha Hotel Manufahi.
Liu tuir dalan hakerek nain para kareta hodi husu ba ema
sira katak senhor SIKAT nia uma iha nebe ? Sira dehan iha laletek leten besik
eskola primaria suku Datina. Ikus liu, hakerek nain hasoru malu duni ho senhor
SIKAT no husu hikas tan ba nia katak senhor kuinese senhor Luis Cardoso ? Nia
hatan “hau duni”.
Hakerek nain esplika objektivo ba hasoru malu e entrevista
no nia hatan hodi halo entrevista.
Tuir mai ita iha
entrevista direitamente nebe hakerek nain halo ho senhor SIKAT kona
akontesemento iha suku Datina :
Ilidio Ximenes da Costa (IXC) : Tio bele hahu konta took
historia oinsa hahu hasoru malu ho maluk gerilheiros sira ?
Sikat : Diak. Hahu Iha 1991, iha enkontro ida nebe hahu halo
kontaktu husi Konis Santana (matebian), Jose Tilman no adjunto Tara iha suco
Datina, distrito Manufahi. Iha sorumutu ne’e sira hahu halo plano atu lori maun
boot “Xanana” mai iha suco Datina hodi enkontro ho komandante gerileiros sira
hanesan: maun Konis Santana (matebian), komandante Nunura, orasi (Mau Mean),
maibe la konsege halao tamba situasaun seguransa la perminte tamba iha
militares Indonesia barak tebes.
Iha fulan Julho 1991, maun boot Xanana bolu Sikat atu
kordena oinsa bele muda maun boot Xanana husi Dili ba iha Same. Maun boot dehan
ba Sikat hodi tun mai Dili hodi harosu malu ho taksista naran senhor Henrique
hafoin Henrique kontaktu Akui Leon. Iha dia 27 de Julho 1991, maun boot Xanana muda husi Dili ba
iha Same.
IXC : Oinsa ita boot sira lori sai maun boot Xanana husi
Dili ?
Sikat : Ami prepare “Kaixote” ida hanesan fatin hodi maun
boot tuur iha laran, hafoin tulan “SUPERMI” dos 40 ho besi beton ba iha kaixote
nia leten iha kareta Manufahi No.1. Kereta ne’e Akui Leon nian. Tuir dalan
tentara Indonesia nain 4 mak sae tuir no tun iha Fatuk Hun, depois iha tentara
nain 4 sae fali tan hodi tun iha Aileu, depois iha fali tan babinsa no binpolda
nain 2 sae hikas tan no sira tun iha Mane Tane no Daisoli. Too iha Leushati, tentara sira iha pos foti liman deit no fo
sira liu. Sira too iha suco Datina tuku 6:45 HTL. Komandante geriliros sira mak
hein maun boot iha neba mak: Komandente Konis Santana, Nunura, Orasi ho kodiku
Mau Mean. Iha suco ne’e nia laran iha pos.
Ilidio Ximenes da Costa (IXC) : Tio bele hahu konta took
historia oinsa hahu hasoru malu ho maluk gerilheiros sira ?
Sikat : Diak. Hahu Iha 1991, iha enkontro ida nebe hahu halo
kontaktu husi Konis Santana (matebian), Jose Tilman no adjunto Tara iha suco
Datina, distrito Manufahi. Iha sorumutu ne’e sira hahu halo plano atu lori maun
boot “Xanana” mai iha suco Datina hodi enkontro ho komandante gerileiros sira
hanesan: maun Konis Santana (matebian), komandante Nunura, orasi (Mau Mean),
maibe la konsege halao tamba situasaun seguransa la perminte tamba iha
militares Indonesia barak tebes. Iha fulan Julho 1991, maun boot Xanana bolu Sikat atu
kordena oinsa bele muda maun boot Xanana husi Dili ba iha Same. Maun boot dehan
ba Sikat hodi tun mai Dili hodi harosu malu ho taksista naran senhor Henrique
hafoin Henrique kontaktu Akui Leon. Iha dia 27 de Julho 1991, maun boot Xanana muda husi Dili ba
iha Same.
IXC : Oinsa ita boot sira lori sai maun boot Xanana husi
Dili ?
Sikat : Ami prepare “Kaixote” ida hanesan fatin hodi maun
boot tuur iha laran, hafoin tulan “SUPERMI” dos 40 ho besi beton ba iha kaixote
nia leten iha kareta Manufahi No.1. Kereta ne’e Akui Leon nian. Tuir dalan
tentara Indonesia nain 4 mak sae tuir no tun iha Fatuk Hun, depois iha tentara
nain 4 sae fali tan hodi tun iha Aileu, depois iha fali tan babinsa no binpolda
nain 2 sae hikas tan no sira tun iha Mane Tane no Daisoli. Too iha Leushati, tentara sira iha pos foti liman deit no fo
sira liu. Sira too iha suco Datina tuku 6:45 HTL. Komandante geriliros sira mak
hein maun boot iha neba mak: Komandente Konis Santana, Nunura, Orasi ho kodiku
Mau Mean. Iha suco ne’e nia laran iha pos tentara BTT 610, pos Babinsa.
Distansia entre chefe do suco nia uma ho pos tentara sira mais au menus 40
metro.
IXC : Oinsa maun Sikat hatun sasan no KAIXOTE nebe maun boot
iha laaran ne’e ?
Sikat : ami hatun besi beton ho supermi iha uma oin, no
KAIXOTE ne’e hatun iha uma kotuk. Iha uma duut ne’e nia laran iha kuak rua, ida
hanesan dapur no ida subar fatin ba maun boot Xanana.
IXC : Loron hira maun boot Xanana subar iha uma ne’e nia
laran ?
Sikat : kalan ida deit tamba situasaun la permite no ami
muda fali maun boot ba hela iha foho Hoholau nia hun. Maksi nune, maun boot “Xanana” konsege halo duni gravasaun
“mensagen politika kona ba luta/resistensia” iha kasete laran. Garvasaun ne’e
halao iha foho Hoholau nia hun. Oinsa gravasaun ne’e lori sai mai to’o iha
Dili? Sikat dehan “ uluk liu hau ho maun boot Xanana koa lakeru matan ne’e ho
lamina, depois hasai nia musan no kouir halo mis nia isin, hafoin hatama kasete
ba lakeru laran no taka hikas fali ho lakeru matan nebe ami koa.”
IXC : Se mak lori lakeru ne’e ba iha Dili ?
Sikat : Ema nebe lori lakere ne’e ba Dili mak senhora
Graciana Cardoso, naran kodiku Sei Domi”. Nia hau nia kaben.
IXC : Lakeru ne’e entrega ba iha se ?
Sikat : senhora Graciana (Sei Domi) entrga ba iha nia oan
feto Eleonora Cardoso ho naran kodiku Sarani iha Taibesi. Hafoin Eleonora
Cardoso (Sarani) fo tutan tan ba alin “ Regina” (matebian), alin husi senhor
Jorge Tailalat nia alin feto. Ikus liu alin Regina foin hato’o tan ba senhora
Armandina Gusmao (maun boot Xanana nia feto no senhor Gilman dos Santos, nia
kaben).
IXC : Maun boot Xanana hela metin iha fatin ne’e ka muda tan
fali ba fati seluk ?
Sikat : iha dia 24 de Agosto 1992, maun boot Xanana ami tula
hikas fali ba iha Dili.
IXC : Oinsa ita boot sira lori sai ne’e enkuanto iha dalan
iha pos barak ?
Sikat : Ami usa natin Kaixote ida uluk hodi tula ba kareta
nebe hanesan no tulan sae au lolon 20 no bebak 40 hodi tulan ba Kaixote nia
leten. Too iha pos Laulara mak tentara sira haruka para atu hatun au no bebak
mak iha. Tentara sira dehan “ bamboo dan bebak ini harus diturunkan karena
tidak ada ijin dari dinas kehutanan”. Tentara , Polisi Militar no Brimob sira
tahan Sikat no Akui Leon durante besik horas 2 nia laran, dehan Sikat. Akui Leon tun hodi koalia ba iha tentara sira katak “bapak
ada komandan?” Tentara sira hatan, “ tidak”, and harus urus semua surat ijin
baru bisa mengambil bebak dan bamboo ini. Akui Leon dehan: “kemarin saya sudah
memberikan satu ayan hutan ke pada bapak komandan. Sikat dehan teni “ Akui Leon
hatama liman ba bolus laran hodi foti osan oitoan no fo ba tentara sira. Haoin
ne’e tentara sira hahu fo liu sira mai Dili.
IXC : Osan hira mak Akui Leon fo ba tentara sira ne’e ?
Sikat : Rp. 5000 deit oan.
IXC : Oinsa imi nia laran wainhira Tentara Nasional
Indonesia (TNI) tahan imi ?
Sikat : oan, ami tauk tebes maibe ami fiar an katak sira sei
fo liu ami.
IXC : Se karik sira la fo liu oinsa ita boot sira nia hanoin
e strategia ?
Sikat : Iha dia 16 de Setembro ou Outobro 1992 tentara sira
kaer Akui Leon no iha dia 16 de Novembro 1992 kaer Akui Leon no kaer maun boot
Xanana iha loron 20 de Novembro 1992 iha Lahane. Sikat ho Akui Leon kastigo,
inkerito hamutuk ho dona Armandina Gusmao, dona Alianca, senhor Oscar Lima,
senhor Henrique, Senhor Americo/Suai Indah iha fulan haat ho balun nia laran
iha SGI Dili.
Husi : Ilidio Ximenes da Costa
Programa Empregu Rural Hadia Infrastrutura Bazika, Hamosu Empregu Rural
Husi
Brigida Soares
Assesora Nasional ba
Secretaria de Estado para a
Politica de Formacao Profissional e Empregu (SEPFOPE)
zidasoares@ymail.com
Abstrak
Saida mak SEPFOPE halo ho Programa Empregu Rural ? Saida mak
atinji ona husi programa nee ? Se maka hetan benefisiu husi programa nee? Ninia
responde dala ruma simples deit katak programa nee ho objektivu atu promove
kriasaun ba empregu temporaria, involve komunidade ba prosesu desenvolvimentu,
fo insentiva kualidade ba konstrusaun, rehabilitasaun e manutensaun ba
infrastrutura iha area rurais, involve seitor komunitariu ka grupo komunitariu
iha aktividade PER no promove partisipaun lider komunitario, representante
linha ministeriais relevantes no seitor privado hodi halo determinasaun ba
areas prioridades. Basea ba resolusaun Conselho
do Ministro no. 24/2013 de 2 de Outburo, Programa Empregu Rural halao
atividades sira hanesan rehabilitasaun no loke estrada foun, konstrusaun no
rehabilitasaun barajen no valetas, konstrusaun ponte kiik no sanitario publiku
no programa turismu komunitario. Iha tinan 2013, programa nee halao ona iha fatin
74. Ba tinan 2014 planu implementasaun
ba programa nee fixu iha fatin 73,
programa turismu komunitario iha fatin 4,
konstrusaun sanitario publiku iha
fatin 3 no programa harii uma lima iha fatin
2. Programa sira nee halao iha 13
distritu ho sistema partisipativu husi komunidade.
Estrada Kaisido,
Suku Tirilolo, Baucau. Photo by Julio G.
Hanoin took, saida mak akontese, karik estrada husi aldea ida
ba ninia suku laiha? Karik estrada husi
suku ida ba ninia sub distritu laiha no hein tinan 5 ka 10 mak foin konstrui. Desenvolvimentu
nasional sei lao neneik liu no komunidade sei hasoru difikuldade barak tamba la
asesu ba merkado, saude, e mos edukasaun. Haree ba realidade desenvolvimentu
infrastrutura nebe mak lao neneik, politika governu Timor Leste, tau
infraestrutura nudar prioridade kada tinan, ida nee bele haree liu husi
alokasaun orsamentu nebe ho montante bot iha parte infrastrutura nian.
Haree ba kotuk, iha tinan1999
wainhira Timor Leste hili atu haketak an husi Indonesia no ukun rasik an, kuaze
85% infrastrutura basiku hetan
estragus (UNDP, 2010). Estrada barak nebe husik hela husi Indonesia ho
kondisaun nebe la favorese atu uza ba durasaun naruk tamba movimentu transporte
bobot hanesan agora. Ida nee sai servisu boot ba Governu Timor Leste atu
rehabilita fila fali infrastrutura nebe iha ona no loke foun estrada ba area nebe
mak seidauk asesu estrada iha tempu uluk.
Politika
Governu Timor Leste
Koresponde ho kondisaun servisu infrastrutura basiku nebe mak
sai preokupasaun nasional, iha tinan sanulu resin lima nia laran komesa husi
1999, servisu barak mak lao ladun maximu, tan nee desijaun politika foti husi
IV & V Governu Konstitusional fahe servisu entre miniteriu hotu liu husi
alokasaun fundus infrastrutura no transferensia publiku atu dudu lalais area infrastrutura
basiku. Servisu infrastrutura basiku iha oportunidade boot atu loke kampo de
servisu temporaria ba ema barak, parte ida nee persija trabalador nebe mak iha skill/badean
no mos trabalhador nebe mak laiha skill hanesan kee rai, hili fatuk, kahur masa
no seluk seluk tan. Ho rajaun ida nee, Secretario do Estado para a Politika,
Formasaun Proffisional e Empregu (SEPFOPE)
liu husi aprovasaun Conselho do Ministru
no.24/2013 de 2 de Outubro halao Programa Empregu Rural iha area sira
hanesan kee, loke no rehabilita estrada
rural, harii sanitaria publiku, rehabilita, halo konstrusaun foun ba baletas,
barajen no ponte kiik iha area rural, halo programa turismu komunitaria no
programa pilotu uma lima.
Programa
Empregu Rural
Koalia kona ba Programa Empregu Rural (PER), persija hatene
didiak saida programa nee? PER hamrik iha Dirasaun
Nasional do Empregu (DNE) nia okos. PER iha ninia natureza rasik mak
hanesan, hahu iha tinan 2006 servisu hamutuk ho Internasional Labour
Organization (ILO) nebe mak hetan suporta husi Governu Australia (AusaAid). Aktividades
nee lao iha tempu krize nia laran ho naran "servisu ba dame" atu kria
pas no estabilidade. Sistema husi programa nee entrega ba komunidade sira iha
sentru deslokado ho bairo e suku ho sistema pagamentu $2 (dolar rua). Resultado
husi programa nee positivu tamba durante krizi nia laran komunidade barak
preokupa ho servisu no la involve iha krize.
Iha tinan 2010 programa nee muda fali ho naran "
Cash for Work" ninia osan insentiva sae ba $3 (dolar tolu/tiga
dolar). Diferente ho programa "servisu ba dame", Cash
for Work hamrik atu responde relatorio Banku Mundial nebe sita husi CIDA kona
ba komunidade Timor Leste nebe 73% lokaliza
iha area rurais (86% husi kiak liu
hela iha area remotas (CIDA, 2005) no 31-45% komunidade sira nee hela iha linha kiak nia okos ho rendementu $0.50 centavos kada loron (Palms
Australia, 2012). Maibe programa nee ladun produktivu ou la fo beneficio diak
tanba hamosu fali dependencia povo ba osan nebe mak hanesan sar rai deit, lere
dut deit tenki selu. Sistema ida nee mos, kontraditoriu ho sistema “Harosan”
(valor kultural nebe as) nebe Timor Leste iha nanis husi bei ala. Husi rasaun ida
nee, iha tinan 2008 too 2011 programa nee muda tan naran ba programa "Mao
de Obra Intensiva (MOI), nebe hetan fundus nafatin husi AusAid ba Youth
Employment Program (YEP) programa nee konhesidu ho naran "Team Work". Hanesan mos Cash for Work, programa ida nee
hasoru obstaklu barak, ezemplu ida mak servisu infrastrutura kee dalan persija
material pezado tamba area barak ho kondisaun rai fatuk bot nebe difikulta
komunidade atu servisu utiliza liman. Husi etapa hirak iha leten too mai nee,
seidauk involve grupo komunitariu rural hanesan: seitor komunitariu/empresa
kiik e medium sira atu halao serwisu infrastrutura basiku.
Haree ba kondisaun ida nee no lakohi atu lakon oportunidade
fo servisu nafatin ba komunidade sira, politika SEPFOPE halakon sistema $3 ba
dasa rai, lere dut, maibe wainhira komunidade loke dalan foun, hadia estrada,
hadia baleta, hadia ponte kiik sira ect, mak SEPFOPE konsidera hodi fo
insentiva $3 (LAOS SALARIU). No mos iha biban ida nee, SEPFOPE hahu mos fo
oportunidade ba seitor/grupo komunitariu/kompanhia lokal" hodi involve an
halao konstrusaun fisiko ba area de infrastrura basiko iha area rurais ho
objektivo ida atu hakbiit grupo komunitariu/seitor komunitariu hodi fo servisu
ba trabalhador husi komunidade minimu ema
40 no maksimu ema 106 iha lokasi
ida. No mos halo “JOINT PARTNER/CONTRACT” entre grupo komunitariu/seitor
komunitariu/empresa kiik ho empresa bot, nebe iha modalidade material no
financeiro hodi suporta grupo/seitor komunitariu kiik iha area remotas atu
hetan esperiencias no ekonomikamente bele kria sirkulasaun orsamento nebe HELA
iha rai laran maksi kiik. Ho politika ida nee, hahu iha tinan 2012 too presente,
programa nee lao ho naran Programa Empregu Rural (PER) nebe mak hetan orsamentu husi
Governu Timor Leste liu husi fundus transferensia publiku nebe husi tinan hirak
nee aumenta husi tinan ida ba tinan nee ho montante orsamento as oitoan kompara
ho IV governo. Basea ba Resolucao
Concelho do Ministru no.24/2013 de 2 de Outubro Objektivu husi programa nee atu promove kriasaun ba empregu
temporaria, involve komunidade ba prosesu desenvolvimentu, fo insentiva
kualidade ba konstrusaun, rehabilitasaun e manutensaun ba infrastrutura iha
area rurais, involve seitor privado ka empreza lokal iha aktividade PER no
promove partisipaun lider komunitario, representante linha ministeriais
relevantes no seitor privado hodi halo determinasaun ba areas prioridades. Husi
objektivu iha leten lalaok programa nee hanesan tuir mai nee:
1.
Lider komunitariu identifika problema infrastrutura
iha suku laran no koordena ho autoridade lokal hanesan administrador do
distritu no sub distritu hodi hatama proposta ba SEPFOPE.
2.
Lider komunitaria ho Autoridade Lokal rekomenda grupo
/seitor komunitariu/kompania lokal nebe iha kapasidade no ekipamentus atu
realiza konstrusaun nebe identifika.
3.
Ekipa tekniku SEPFOPE rekorda proposta iha baze de
dadus.
4.
Secretario do Estado no Direktor Nacional Emprego hamutuk
ho ekipa enjineiru SEPFOPE halo avaliasaun ba proposta ho objektivu atu haree nebe
mak prioridade atu halo uluk.
5.
Husi avaliasaun nee, ekipa enjineiru sei tun ba fatin nebe
identifikado hodi halo survei no haree fila fali desenho nebe mak halo husi grupo/seitor
komunitariu/kompania no sura fila fali orsmanetu nebe mak tau ona iha proposta
laran.
6.
Halao kontratu husi SEPFOPE ho kompania nebe selesionado
ho kontratu klaru fo servisu temporario ba komunidade minimu ema 40 &
maksimum ema 106.
Atu hamosu impaktu doubro husi programa nee no asegura
sustentabilidade kompania sira, iha tinan 2013 politika SEPFOPE nian hamosu kontratu
adisional nebe asina husi kompania selesionado relasionado ho resultado depois
remata projeitu, kompania sira sei investe lukru 10% nebe hetan ba ekipamentus
kompania nian ou nesesidades nebe bele suporta servisu kompania iha futuru. Husi
kontratu nebe asina, ba dadaun nee iha ona kompania barak mak deselvolve aan ho
sosa ekipamentus projeitu nian hanesan " molen ba kahur masa " no "trek
ba mobilisasi" nesesidade kompania nian.
Husi baze de dadus nebe mak kria iha SEPFOPE, iha tinan 2013 total proposta nebe mak tama husi
13 distritu hamutuk proposta 2,160. Proposta
sira nee mai husi komunidade rasik liu husi lider komunitario ho total 1,694, proposta re-enkaminha husi
Presidente da Republika hamutuk 441
e mos proposta re-enkaminha husi Premeiro Ministru hamutuk 25. Iha kuluna okos oferese dadus kona ba proposta kada distritu no
mos proposta ho kategoria oin oin nebe tama mai SEPFOPE :
Source. Dirasaun
Nasional do Empregu, 2013
Source. Dirasaun
Nasional do Empregu, 2013
Husi kuluna 1.1 no chart 1.1 leten, ita haree katak
komunidade sira liu husi lider komunitaria iha preokupasaun boot ba problema
iha parte infrastutura no parte negosio kiik iha area rurais. Atu kria kampo de
trabalho no habelar rendementu nasional iha area nee no redus urbanizasaun, dadus
nee sai sasukat ba governu atu tau matan. Iha kuluna 1.1 hatudu katak
informasaun kona ba projeitu iha rai laran lao dadaun maibe produktividade husi
lider komuniatria sira makas liu sei konsentra iha kapital Dili. Ida nee
persija toma atensaun husi SEPFOPE atu labele halo deit projeitu iha kapital
Dili tamba tarjetu husi programa ida nee mak fo servisu ba komunidade mukit
laek sira iha distritu nebe dook husi kapital e rural tebes. Haree husi chart 1.2, Pursentajen 46 mak husu atu hadia
infrastrutura iha sira nia suku laran, 31 pursentus husu suporta finanseiru ba
programa auto empregu (negosio & industria kiik) no pursentu 14 husu ajuda
ba material no fornesementu sasan. Ida nee hautudu katak nesesidades basiku iha
area rurais iha duni no hein hela governu atu responde ba preokupasaun husi
komunidade nebe mak iha inisiativa atu partisipa iha desenvolvimentu nasional. Husi
total proposta nebe mak tama iha SEPFOPE, tenki halo ona koordenasaun maximu ho
linha ministerial sira seluk atu nunee proposta nebe mak relasiona ho miniteriu
seluk nia knar bele ona pasa ba miniteriu sira nee atu nunee bele foti lalais
asaun atu responde ba nesesidades komunidade nian.
Haree ba objektivu husi PER mak ba tinan 2013 PER hetan fundus transferensia publika ho total $10 miliaun hodi implementa
infrastrutura basiku nebe mak planea husi SEPFOPE. Programa ida nee lao diak
durante tinan ida nia laran maski hetan kritiku makas husi sociadade civil
sira.
Rejultadu
Programa Empregu Rural iha 2013
Koalia kona ba Programa Empregu Rural la ses husi total projeitu
nebe implementa kada distritu, total benefisiariu/trabalhador nebe atinji no pursentu
orsamentu nebe aloka hodi realiza program nee. Husi Proposata sira iha tabela
1.1 & 1.2, Iha tinan 2013 SEPFOPE liu husi PER, fo ona kontratru ba
kompania lokal hamutuk 74. Informasaun kompletu bele haree iha iha kuluna tuir
mai nee :
Tabela 1.1 Total
projeitu kada distritu ho ninia kategoria
Source.
Dirasaun Nasional do Empregu, 2013
husi tabela 1.3 ita haree katak numero projeitu barak liu
konsentra iha kapital Dili. Rajaun husi numero
nebe hatudu iha leten tamba iha projeitu emejensia 6 nebe mak rekomenda husi
Primeiru Ministru ba konstrusaun barajen nebe mak ameasa komunidade no baletas nebe
mak laiha no kria inundasaun wainhira tempu udan too. Husi distritu sira nee hotu obra foun barak konsentra
iha distritu Baucau no Bobonaro ida nee hatudu katak fatin rua nebe ho total
populasaun barak, infrastrutura basiku iha suku nebe lokaliza iha distritu no
sub distritu sira persija hadia. Maibe iha tinan 2013 prioridade sei muda fali
ba fatin seluk nebe mak persija mos hetan suporta husi PER.
Kuluna 1.2
Total benefisiariu Mane no feto tuir Distritu
Source. Dirasaun
Nasional do Empregu, 2013
Haree fali ba kuluna 1.2 leten, total benefisiariu/
trablahdor temporario, PER atinji tarjetu nebe planea iha tinan 2013 ho total benefisiariu 1,500. Total benefisiario nebe mak
konsege resulta husi PER hamutuk ema 11,297,
maibe haree ba kestaun jeneru, iha kuluna nee ita hatudu katak numero
trabalhador mane sei dumina iha distritu hotu hotu ho total ema 7,752 no feto iha deit ema 3345. Atu hasae balansu jeneru ba
aktividade PER maka politika SEPFOPE tenki dudu balansu servisu entre mane no
feto. Ho ida nee sistema servisu iha PER ba tinan 2014 tenki tau konsederasaun
atu dudu balansu jeneru. Husi kuluna 1.2 no tabela 1.1 ita bele haree ona katak
programa SEPFOPE fo oportunidade ba kompania lokal hotu hotu nebe hakarak fo
kontribuisaun ba desenvolvimentu iha Distritu, Sub distritu, suku no aldea sira
atu kompete. Ida nee pasu positivu ida tamba SEPFOPE involve parte hotu nebe
mak deside prosesu desenvolvimentu.
Ikus liu no importante tebes mak utilizasaun orsamentu husi
SEPFOPE atu implementa PER. Kuluna ida nee sai indikador atu haree
produktividade husi alokasaun orsamentu nebe lao ona no mos promove
transparansia nebe sai objektivu husi V Governu Konstitusional. Iha projeitu
PER iha suku no aldea sira iha distritu hotu hotu SEPFOPE sempre tau kuadru
informasaun projeitu ho nia total orsamentu nebe aloka. Tabela okos fornese
pursentajen aloksaun orsamentu ba implementasaun PER 2013 nebe mak halo ona
justifikasaun iha Parlementu Nasional.
Chart 1.2 Pursentanje alokasaun orsamenetu ba
PER tuir katogoria actividades
Source. Dirasaun
Nasional do Empregu, 2013
Husi chart 1.2 ita bele haree katak, total orsamentu $10
miliaun nebe aloka ba SEPFOPE iha 2013, iha pursentu 51 mak aloka ba obra foun,
pursentu 36 mak aloka ba obra restu, 10 pursentu mak aloka ba projeitu
emerjensia no pursentu 3 mak aloka ba retensaun 2012. Ho pursentu nebe aprezenta iha leten ita bele
hare katak obra restu husi 2012 nebe sei kontinua halo iha 2013 hatudu katak
orsamentu ba kada projeitu la too ho rajaun katak distansia balu naruk liu no
orsamentu nebe aloka la too atu finaliza hotu nunee duni persija kontinua fali
iha tinan tuir mai.
Aktual
Projeitu iha Programa Empregu Rural (PER)
Husi esperiensia no lalaok PER iha tinan 2013, sai sasukat ba
implementasaun PER iha tinan 2014. Iha tinan ida nee nia laran, SEPFOPE hetan fiar
tan atu ezekuta $12miliaun ba programa PER. Husi fundus ida nee SEPFOPE iha ona
planu proprio atu rehabilita estrada, pontes no baletas iha lokasi 73, harii
fatin ba turismu komunitaria iha lokasi 4, Sanitario Publiko lokasi 4, programa
uma lima nebe mak sei involve estudante sira iha centru formasaun Senai Becora,
Tibar no Don Bosco Comoro no grupo komunitariu iha lokasi 2. Implementasaun ba
programa uma lima nee mak henesan: involve grupo/seitor komunitaiu no
estudantes husi centro formasaun ba halo “On The Job Training”, badaen lokal no
grupo komunitariu sira sei hetan formasaun ba konstrusaun Tijolu Kesi, sosa makina
produs Tijolu Kesi, sosa mos makina produs telha rai mean.
Iha ninia implementasaun ba tinan 2014, programa nee hetan
kritikas husi parte husi sociadade civil, no entidades balun nebe dala barak
hamosu lia fuan sira iha media publiko mak hanesan "SEPFOPE Fahi Tama Toos",
“SEPFOPE
hadau servisu husi miniteriu seluk,” barak mos kestiona kona “kualidade
husi projeitu la iha/la diak”. Duvidas/kritikas sira nee los duni ka?
Resposta ba duvidas/kritikas sira iha leten mak hanesan tuir
mai nee; SEPFOPE la tama ema nia toos, SEPFOPE la hadau serwisu tamba SEPFOPE
serwisu ho base legal mak hanesan “Dekreto do
Governo No. 1/2009, konaba implementasaun Fundus Transferencia Publikas,
Mata Dalan Programa Emprego Rural nebe habkiit liu husi Rezolusaun
Konsellu do Ministro no. 24/2013, de 2 de Outubro 2013, Dekretu-Lei
N. 29/2008, loron 13 Agostu, mak kria FEFOP, iha tutela Sekretaria
Estadu Polítika ba Formasaun Profisionál no Empregu, ne’ebé dezigna-an mós ho
abreviatura SEPFOPE, nu’udar Governu nia instrumentu prinsipál hodi fó estímulu
ba programa kualifikasaun no insentivu hodi kontrata maun-de-obra timoroan, no
fó importánsia espesiál ba feto, foin-sa’e, dezempregadu, no grupu sira seluk
desfavoresidu, hanesan mós sidadaun sira ne’ebé iha defisiénsia ruma. Atu
hatene projeito ninia kualidade laos kompetencia SEPFOPE nia, maibe Agencia de
Desenvolvimento (ADN) nebe dekreta iha Dekreto Lei
11/2011, de 23 de Marco 2011.
Too ba dadaun nee, seidauk iha avaliasaun husi ida ADN katak
husi 42 projeito husi SEPFOPE ninia projeito katak la iha kualidade. Nee hatudu
katak mao de obras nebe SEPFOPE halao parseria ho grupo/seitor
komunitariu/empresa kiik iha kualidade nebe diak. Hanesan referencia ida mos iha
tinan 2013, ADN identifika lokasi 2 deit ou projeito 2 deit mak la ha kualidade
husi loaksi/projeito 74 iha iha teritoriu laran.
Konkluzaun
no Rekomendasaun
Programa desenvolvimentu infraestrutura nasional laos deit knar
miniteriu ida ka rua nian. Desemvolvimentu nebe lao, tenki iha partisipasaun
husi entidade hotu hotu inkluidu ministeriu hotu iha governu ida nia laran. Ho
ida nee ita la bele separa katak miniteriu ida tenki halo los deit program ida,
maibe kontribuisaun miniteriu hotu hotu nian nudar resultado positivu ba
desenvolvimentu nebe mak povu Timor Leste serve atu hetan no serve atu atinji. Husi
programa nebe mak lao ona rekomendasaun husi hakerek nain nebe mak persija tau atensaun as husi SEPFOPE mak hanesan tuir
mai nee:
1.
Programa Empregu Rural tenki lao ho koordenasaun maksimu
entre linha miniterial hotu-hotu atu nunee hamenus interpretasaun nebe lalos
husi publiku kona ba knar no servisu nebe iha ona.
2.
Kualidade de servisu husi Programa Empregu Rural tenki
hadia atu nunee bele atinji objektivu husi desenvolvimentu rural hanesan
hakerek ona iha Rezolusaun do Konsellu do Ministru no. 24/2013 de 2 de Outubro,
“Dekreto do Governo No. 1/2009, konaba implementasaun Fundus Transferencia Publikas,
Mata Dalan Programa Emprego Rural nebe habkiit liu husi Rezolusaun Konsellu do
Ministro no. 24/2013, de 2 de Outubro 2013, Dekretu-Lei N. 29/2008, loron 13
Agostu, mak kria FEFOP.
3.
Atu kontrola kualidade husi servisu Program Empregu Rural
iha area sira nee SEPFOPE tenki hadia politika ida atu oferese badaen foin sae
sira nebe mak hetan ona formasaun iha centru formasaun tekniku nian iha
projeitu hotu hotu nebe mak hetan kontratu husi SEPFOPE.
4.
Asegura sustentabilidade husi kompania lokal nebe mak
identifika husi lider komunitaria sira hodi halo projeitu iha sira nia area
SEPFOPE persija halo koordenasaun ho SEAPRI (Sekretario do Estado Seitor
Privado) atu fo kapasitasaun gestaun finanseiro ba kompania sira.
5.
Hasae partisipasaun husi komunidade sira iha programa
hotu hotu nebe mak trasa ona husi SEPFOPE atu sai autor ba desenvolvimentu laos
deit iha area infrastrutura maibe iha program ekonomia seluk nebe mak bele fo garantia
sustentabilidade ekonomia iha suku no aldea sira.
6.
Identifika ona badaen husi komunidade sira nebe maka
involve an iha program empregu rural no halo formasaun professional ba sira
kada suku atu nunee hasae kapasidade badaen lokal sira iha suku idak idak.
7.
Husu mos ba entidades houto atu buka hatene informasaun,base
legal ou base juridiko nebe iha Jornal da Republika. No husu mos SEPFOPE atu
halo sosializasaun ba programa sira nee, no fo mos base legal/juridiko ba
komunidade sira iha area remotas atu sir abele kumpriende liu tan.
Kompleta dadus
Ekipa PER nasional: Paulo Alves
(Director Nasional do Empregu), Lucio Bere Taci (Chefe Departementu Programa
Empregu Rural (PER), Kansio de Jesus Kunha (Engineiru Nasional Programa Empregu
Rural), Daniel Soares Martins (Engineiru Nasional Programa Empregu Rural.
Referensia
CIDA,
2005." Poverty and Develolment in Timor Lest; Country Economic
Report" Timor Leste sita husi http://www.sida.se/Publications/Import/pdf/sv/20053-Poverty-and-Development-in-Timor-Leste_1379.pdf
Comisaun Eventual. 2014.
" Lei no.8/2014 de Janeiru, relata progresu atividades miniterial kada
fulan tolu" Dili,
Timor Leste
Dirasaun
nasional do Empregu, 2013. " Relatoriu anual departementu, programa
empregu rural" Dili, Timor
Leste.
ILO, 2006. " Work for
Peace Program/Programa Servisu ba Dame" Dili, Timor Leste. Sita husi http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/---ilo-jakarta/documents/publication/wcms_125568.pdf
Luta hamutuk, 2011. “Dekreto
Lei No. 11/2011, de 23 de Marco, ADN” Sita husi www.laohamutuk.org, Dili Timor Leste.
Journal da Republica.2009.
"Dectreto do Governo no.1/2009 de 18 de Fevereiro de 2009, Suvencao
Publica"Sita husi http://www.jornal.gov.tl/public/docs/2009/serie_1/serie1_no5.pdf, Dili, Timor Leste.
Journal da Republica.2013.
"Resolusaun do Concelho Ministru no.23/2013 de Outrubro Programa Empregu
Rural" Sita husi http://www.jornal.gov.tl/public/docs/2013/serie_1/serie1_no35.pdf Dili, Timor Leste.
Governu Timor Leste “Programa
V Governu Constitusional, Legislatura 2012-2017” sita husi http://timor-leste.gov.tl/?cat=39&lang=tp#toc334202734 Dili, Timor Leste.
Palms Australia, 2013. "
Program and Placement : Timor Leste Country Strategy" Sita husi http://www.palms.org.au/about/policies/programs-and-placement/timor-leste-country-strategy/
UNDP, 2010. " Timor
Leste Today" sita husi http://undp.east-timor.org/undp/undp_timor_leste/timor-leste_1.html
Turismu Komunitaria Oportunidade Ba Emregu, Oportunidade Ba Desenvolvimentu Ekonomia
Hakerek husi
Brigida
Soares
Assesora Nasional ba
Secretario do Estado para
Politika, Formasaun Proffisional do Empregu (SEPFOPE)
zidasoares@ymail.com
Abstrak
Saida mak turismu komunitaria? impaktu saida mak sei
hamosu husi turismu komunitaria, prosesu saida mak persija atu halo hodi
realiza turismu komunitaria? se mak sei fasilita no jere turismu komunitaira? Oinsa
se karik fatin turismu iha rai laran nebe subar hela iha suku, iha foho leten e
tasi ibun hadia e jere didiak. Tinan sonolu ba kotuk, seitor turismo lakon ona
lukru barak nebe mak lolos investe iha rai laran husi personel UN nebe mak
halao hela mandato iha Timor Leste. Personil UN durante periodu 1999-2012 barak
liu iha fin do semana sempre pasa ferias iha rai liur tamba fatin turistiku nebe
ita iha seidauk desenvolve e falta promosaun atu atrai merkado nebe iha.
Komunidade
Hatulawa nebe jere Rekiraka, photo by Boy Sabak
Timor
Leste nasaun kiik nebe mak nakonu ho fatin strategiku no beleza atu desenvolve sai
hanesan fatin turistiku. Hanesan ita hotu hatene katak fatin turismu sei dada
ema barak visita, liu liu turista rai laran e mos turista rai liur. Fatin sira
ne barak liu rai hela historia kultura, eransa liman fatin husi avo visavo sira
hanesan "goa 7" nebe husik hela iha tempu Japonesa, "Castelo"
nebe mak husik hela iha tempu Olanda e Portuguessa iha teritorio tomak, fatin
resistesia mak hanesan Waimori, Foho Matebian, Foho Kablaki, Laline, Mehara,
Mausiga, Datina, Soru Kraik, Aiceo, Rekiraka
no fatin seluk nebe mak seidauk identifika. Fatin historia origin hanesan
Uma Lulik sira, iha mos riku ba natureza hanesan Mota Bandeira, Lagoa Sloi-Kraik,
Be Manas Marobo, Foho Tata-Mailau, Lagoa Bikan-Tidi, We-Lenas, Be-Malae, Be-Susuben,
Ira Lalaru, Jaco, Atauro no seluk seluk tan. Desenvolvimentu husi fatin sira
nee atu hametin identidade nasional nebe mak liga ba prinsipio nasionalismu no
patriotismu nasaun nian. Husi fatin sira hamosu interese as ba visitante sira
atu visita. Ses husi riku natureza nebe mak iha, desenvolvimentu fatin
turistiku sei oferese oportunidade hodi loke kampu de trabalho barak iha rai
laran. Basea ba planu estrategiku nasional 2011-2030 governu Timor Leste,
hakerek klean katak seitor produktivu nebe mak sei fo oportunidade servisu iha
rai laran mak seitor agrikultura no seitor turismu, tan nee iha periode nebe
temi, iha fiar ida katak asaun husi programa integradu linha ministeriais hotu
sei antinji ho satisfasaun iha fin de 2030.
Uma
nebe hari husi suporta Gabinete Presidente da Republika, Photo by Boy Sabak.
Husi perguntas iha leten, turismu komunitaria mak termu turistika nebe
aplika ona iha nasaun barak. definisaun lolos husi turismu komunitaria tuir ema
matenek balun katak "turismu
komunitaira mak sistema turismu nebe hamosu sustentabilidade ba envairomentu,
sosial no kultura. Sitema ida ne sei maneja husi komunidade no nain mak
komunidade rasik e benefisia ba komunidade enjeral ho ninia objektivu atu fo
dalan ba visitante sira atu hasae sira nia hanoin e mos estuda kona ba komunidade
no ema lokal nia lalaok moris" (Rest, 1997). Turismu komunitaria laos negosio ne'ebe ho objektivu atu buka
rendementu ka buka fo benefisia maximu ba investor. Maibe ida ne'e foku liu ba
impaktu turismu ba komunidade no mos ba rekursu environmental. Aplikasaun
programa turismu komunitaria muda strategia desenvolvimentu ba komunidade, uza
komunidade hanesan maneira ida atu haforsa abilidade husi organizasaun
komunidade rural nebe’e mak maneja seitor turismu ho partisipasaun ema lokal
sira. Nune'e turismu komunitaria laos perfeitu liu, turismu komunitaira hanesan
pakote ida atu solusiona problema komunidade nian. Xavi elemetu husi turismu komunitaria
mak hanesan tuir mai ne: rekursu naturais e kulturais sei preserva didiak, ekonomia
lokal no modes husi produsaun depende ba susteintabilidade utilizasaun rekursu
naturais. Kustume no kultura mak uniku liu iha fatin nebe destinado. Organizasaun
komunidade husi turismu komunitaria mak komunidade sira fahe hanoin, normas e
idiologia. Komunidade sira iha ema 'katuas adat' sira nebe mak kaer metin
tradisaun lokal, matenek e esperiensia moris. Komunidade iha sentimentu hanesan
nain ba programa ida nee no iha sentidu atu partisipa ba desenvolvimentu iha
sira nia hela fatin.
Katuas
lian nain prepara hela hahan lokal, photo by Boy Sabak.
Iha parte jestaun nian komunidade rasik
iha sira nia regras ba envairomentu, kultura no jestaun turismu nian. Organizasaun
lokal ka mekanismu existe atu maneja turismu ho sira nia abilidade atu liga
turismu no desenvolviemntu komunidade nian. Lukru nebe hetan sei fahe hanesan
ba hotu hotu, pursentu ida husi lukru nebe hetan husi programa ne sei kontribui
ba fundus komunidade nian ba desenvolvimentu ekonomia e sosial iha komunidade
nia laran. Husi programa turismu komunitaria sei dudu aprendesazen hanesan: dudu
prosesu estuda entre ema nebe mai visita ka turista sira no komunidade nebe mak
simu turista sira ne. Eduka no habelar hanoin e hatene difirensia husi
kultura e maneira moris ema idak idak
nian, hamosu rekohesementu ba rekursu naturais no konservasaun kultura entre
turista no komunidade lokal.
Programa SEPFOPE ba
Turismu Komunitaria
Hanesan liafuan husi Sua Exelencia Permeiro Ministru Kay Rala Xanana
Gusmao katak "Hamutuk ita mehi, mehi povu nia mehi". Husi liafuan
nee SEPFOPE hatutan mehi ida atu desenvolve povu iha area rurais nia mehi. Mehi
nee aktualiza liu husi programa ida husi programa seluk mak hanesan turismu
komunitaria. Basea ba rezolusaun concelho do ministru no.24/2013 fo ona forsa
ba SEPFOPE atu implementa programa nee no hasae numero empregu iha rai laran.
SEPFOPE ba dadaun nee impleta ona programa turismu komunitaria iha fatin lima
hanesan; Com iha distritu Lautem, Sloi
Kraik iha distritu Aileu, Mota Bandeira iha distritu Ermera, Bee Manas Marobo
iha distritu Bobonaro no Rekiraka iha Distritu Viqueque. Ba dadaun nee
konstrusaun ba programa turismu komunitaria halao ona iha Sloi Kraik, Be Manas
Marobo no Rekiraka. Iha
okos mak prosesu loke estrada husi komunidade Hatulawa ba Rekiraka.
Photo
hamutuk ho lian nain sira iha odamatan Rekiraka, photo by Boy Sabak.
Fatin
strategiku nebe mak bele desenvolve hanesan turismu komunitaria iha rai laran
identifika didiak barak tebtebes. Exemplu konkritu ida mak fatin resistensia nebe
uluk sai subar fatin Presidente da Republica Sua Exelencia Taur Matan Ruak
"REKIRAKA". Rekiraka mai husi lian Makasae, ho ninia signifikasaun
Reki katak"Lekirauk" Raka katak "Koak barak". Rekiraka
lokaliza iha distritu Viqueque, sub distritu Ossu, Suku Osorua, Aldiea
Hatulawa. Fatin nebe mak temi dadaun maizumenus 250 km dook husi kapital dili, 17km
dook husi kapital distritu Viqueque e 2 km dook hudi aldea Hatulawa. Fatin nee
sai hanesan subar fatin funu nain FALINTIL sira komesa iha 1975, tuir infromasaun
husi dadalia ho komunidade Hatulawa. Haree ba fatin referee iha odamatan boot
ida depois iha tan odamatan tolu iha laran no ida iha andar leten , depois tama too laran
iha dalas odamatan nebe barak tebes no kuak nebe temi nia rohan seidauk
identifika. Nune mos fatin ida nee laos
deit sai subar fatin ba FALINTIL sira, maibe fatin ida nee iha objektu natureza
hanesan stalatiks, litophone no solenoid nebe mak produs fatuk sira iha koak
laran. Iha mos dekorasaun oin oin iha fatuk lolon e mos iha estatua atigu nebe mak
husik hela iha laran.
Stalastik
iha Rekiraka, photo by Boy Sabak
Litophone
iha koak Rekiraka, photo by Boy Sabak
Dekorasaun
eskada iha Rekiraka, photo by Daniel Martins
Maski
fatin nee seidauk desenvolve diak atu sai hanesan turismu komunitaria nebe
proprio, komunidade sira komesa dadaun ona organiza aan atu maneja fatin nebe temi
dadaun. Husi organizasaun nebe halo husi komunidade, hili ona joven mane ida naran Voaventura nebe mak
ba dadaun nee sai hanesan mata dalan/turist guide no lori turista sira ba
visita fatin refere.
Voaventura
matadalan ba turista sira, photo by Boy Sabak
Tuir
lista visitor nebe mak rejistu iha livru visitantes komunidade nian, ba dadaun
nee turista nebe visita ba Rekiraka hamutuk ema 40 husi nasaun diferente. lista
visitante sira mos recorda diak iha livru visitante nian mak hanesan iha okos
nee :
Lista
visitante Rekiraka, photo by SKK
Sistema turismu komunitaria nebe mak aplika dadaun husi komunidade
hetan ona tulun husi Gabinete Presidente da republika, esplika klaru husi chefe
do Aldea nebe mak organiza populasaun sira iha grupo nebe jere centru turismu Rekiraka.
sistema nebe mak iha mak grupo nee, harii estrutura klaru, fo taxa ba visitante
kada ema ida nebe mak ba visita sei
seluk US$3 dollar. Osan nebe mak iha sira tau hamutuk iha kaixa organizasaun
nian hodi desenvolve fila fali fatin referee.
Obstaklu husi programa
Turismu komunitaria
Los dunik katak programa hotu hotu sempre iha ninia vantagen no
disvantangen. Programa Turismu Komunitaria mos laos mirakuloza nebe’e'e mak atu
mai kura komunidade nia moras ka problema nebe’e sira hasoru, iha realidade
barak mak akontese katak se ita la kuidadu diak sistema Tursimu Komunitaria,
mak ida ne'e mos sei hamosu problema e hamosu desastre. Tamba rasaun ida ne'e
mak komunidades nebe’e apropria ba desenvolvimentu tursimu komunitaria tengki
hili ho kuidadu e prepara ou halo formasaun antes,
molok turismu komunitaria aplika iha fatin ne'ebe hili. Se ida ne mak hahu la
ho kapasitasaun manajementu ba komunidade mak sei fo impaktu negativu ba
manjementu turismu komunitaria.
Haree ba oportunidade balun nebe mak bele hamosu risku iha programa
turismu komunitaria nebe mak akontese barak iha fatin seluk, maka liu husi
artigu ida iha sugestaun balu mak persija halo husi SEPFOPE ho miniteriu
relevantes.
SEPFOPE:
- Iha prosesu tomak atu harii
turismu komunitaria tengki aplika tuir prinsipio tursimu komunitaria nian katak
tengki konvoka reuniun hamutuk ho komunidade no involve komunidade iha desijaun
hotu nebe mak foti kona ba konseitu tursimu komunitaria nebe mak atu harii iha
sira nia suku.
- Halo formasaun jestaun ba
komunidade sira nebe mak organiza aan ona atu jere Turismu Komunitaira.
- Tulun halo promosaun iha skala nasional
no internasional atu promove fatin turimu nebe desenvolve ona.
- Halo monitorizaun e kontrola ba
atividades tomak iha konstrusaun fatin nebe referee.
- Halo monitorizaun regular no
avaliasaun husi parte seluk nebe mak hetan konfiansa husi SEPFOPE hanesan
organizasaun non Govermental (NGOs) atu asegura transparansia no halo
evaluasaun proprio husi prosesu tomak ba programa Turismu Komunitaria..
- Atu loke tan kampu de trabalho
iha area referee maka liu husi tulun programa Auto Empregu fo suporta materiais
no orsamentu ba komunidade sira nebe mak hakarak loke negocio kiik nebe atu fan
souvenir, restaurante, cafee iha fatin tursimu komunitaria harii ona no seluk
tan.
Atu realiza diak programa nee, persija iha koordenasaun entre linha
ministerial ba asuntos /atividades hirak mak hanesan tuir mai nee :
- Fornese formasaun ba jestaun
basico no jestaun avansadu ba komunidade nebe mak jere fatin tursimu kmunitaria
ne.
- Tulun komunidade sira oinsa atu
jere didiak lukru nebe mak hetan.
- Kontinua halo monitorizasaun no
suporta orsamentu durante periodu tranzisaun programa nee ba komunidade.
- Promosaun maximu liu husi
eventu nasional iha fatin fatin nebe mak harii ona.
- Relasiona ho programa tursimu komunitaria,
tengki iklui planu ida nee iha programa nasional desenvolvimentu Suco.
Desenvolvimentu
laos responsabilidade governu nian deit maibe persija partisipasaun ativa husi
entidade tomak atu bele realiza ita hotu nia mehi. Husi parte SEPFOPE nian mak
ho programa sira nee no servisu hamutuk entidade tomak bele hamenus numero desempregu nebe sei as
iha rai laran. artigu tuir mai sei koalia kona ba turismu komunitaria iha Sloi
Kraik.
Subscribe to:
Posts (Atom)


























