Xanana, Leao ho Leu (Bote)

Iha tempo resistensia to’o agora dau-daun ne’e, naran Xanana sei boot iha rai laran no rai liur. Naran boot tamba ukun nain/lider ba resistensia kontra invasaun Indonesia, naran boot tamba halibur ema e partidu e organisasaun houtu iha CNRT iha tempo resistensia, naran boot tamba sai hanesan presidente da republika Timor-Leste, naran boot tamba sai hikas fila fali presidente ba partidu CNRT no naran boot tamba primeiro ministro actual ba periode ne’e. Buat sira houto tamba hahu husi prinsipio no istoria ida. Prinsipio mak libertasaun patria no libertasaun povo nebe koalia ou konta husi ibun ba ibun ho hakerek hela iha suratan e livro husi autor resistensia sira nebe sei esiste hodi sai historia ba gerasaun foun. Wainhira autor resistensia sira la iha ona, geresaun foun mos sei la hatene nia istoria resistansia nebe mos sei bele afeta ba nasionalismo no patriotismo gerasaun foun. Istoria e istoria no istoria tenki transmit ba ema seluk no istoria tenki haktuir lolos.
Maski, ema barak dehan tempo seidauk to’o, tempo seidauk iha atu hakerek, maibe tempo sempre ba oin nafatin, tempo lao nafatin, atu diak liu it abele hahu ho buat kiik nebe laos hodi hakerek deit, maibe hatudu e hadia fatin sira iha resistensia mak iha ba gerasun foun e nune sira bele iha kuinesemento oiton hodi bele buka rasik hodi hatene oitoan. Iha ne’e hakerek nain focus liu ba fatin historiku no author istoria resistensia hodi bele desenvolve ba area turismo nia.
Uluk liu, hakerek nain rona husi ema konta katak base resistensia hahu moris fali iha Mehara, los e lae? horas ne’e sai perguntas boot ida nebe persisa resposta ou esplikasaun klara husi autor sira hahu hato’o ba gerasaun foun. Nune mos, harekek nain rona istoria ida katak Xanana tuur tama iha “Leu” (Fataluku lian) ou Bote (Tetun) laran no iha leten taka ho fahi nia ai han. Hakerek nain interesado ho istoria ne’e  atu hetan aotor no hatene. Husi plano ba plano no visita ba visita iha rai ne’e la hetan. Ikus mai, iha viagen ida iha loron 17 fulan Junho 2008, hakerek nain hakat liu ba tan iha rai Mehara hodi buka hatene no hetan duni ema nebe tutur Xanana iha “Leu” / Bote laran. Ema ne’e mak Ricardo da Conceicao ho naran kodiku resistensia mak LEAO”, horas ne’e nia ho idade 75 anos, nia katuas ona. Nia ema resistensia iha rede cladestina hanesan estafeta. Atu hetan autor ne’e lori tempo naruk; husu husi uma ba uma, husu ba ema katuas/fereik sira no joven sira. Resposta nebe hetan mak barak liu mak katuas e ferik sira hatene no joven sira barak la hatene. Ne’e hatudu katak istoria resistensia seidauk hatoo ou hanorin mos iha eskola karik.
Hahu husi ne’e, ami dada lia husi tuku 1 loraik too  tuku 5 lokraik. Tio Leao hahu kontak istoria; hau hetan orden husi membro resistensia ida (la fo hatene naran) atu hakliki maun bot Xanana husi fatin Cewai iha Com lori too ba iha Mehara. Tuir dalan iha fatin Serelau, militar sira husu nia, ba nebe no lori saida? Tio Leao hatan dehan,” hau lori fahi nia hahan, no atu ba iha Mehara”, nia kontinua lao too ba iha fatin maski Leu ne’e todan tebes. Xanana hela ho nia durante semana ida, haktuir Tio Leao. Tio Leao haktuir tenik katak maun boot Xanana ain kanek boot, nebe labele lao. Oinsa halo tratamento ba maun boot Xanana nia ain? Tio Leao dehan, hau ba simu aimoruk iha PUSKESMAS/clinika hafoin fo aimoruk kapsul ba nia. Depois de Ain diak oitoan hau entrega fali maun boot Xanana ba senhor Orlando Jose Maria ho naran kodeku Mau Welis (matebian ona) nebe mate iha 1985. Leu ne’e sei iha ka? Tio Leao dehan la iha ona. Karik sei iha rohan oan ruma husi Leu ne’e e nakles mos la iha buat ida? Lae oan, at no soe tiha ona iha uluk kedas. Ita lakon tan sasan autentik ida.
Durante muda sai tiha husi uma, Xanana sira ba subar fali fatuk kuak naran “Lu Curu” (Gua Tupai ou laku fatin), husi fatin ne’e mak maun boot Xanana hasoru malu ho Mau Weles, Julio Ferreira ho kodiku Holinacha, Quinalaka no Raja Miguel (matebian ona), Dom Martinho da Costa (matebian ona), Padre Luis (matebian ona) no Padre Afonso Nacher (matebian ona). Sira nia hasoru malu hodi koalia no halo plano no estragia ba resistensia ba libertasaun patria/ukun an. Tebes ka? Persisa resposta husi autores resistensia sira nebe sei moris ba istoria ne’e.
“Lu Curu” fatin ida mak historiku no fatin ida mak bele atria turista antes halo sira nia viagen ba Tutuala e Jaco, wainhira desenvolve diak fatin ne’e. Isemplo ida mak iha Indonesia “Gua Selarong” subar fatin Diponegoro” nebe sai fatin turista no fatin ba estudantes sira hodi haree no hatene sira nia istoria.
Oinsa atu desenvolve fatin ne’e? Tuir hakerek nain nia hanoin; halo konsulta ho autor no autoridade local sira no komunidade, hafoin halo monumento no hatuur fila fali “LEU” ou BOTE imitasi ida no mos rai dokumentus hanesan fotografia, e halo pinturas ou estatua balu no seluk tan atu bele representa ou relembra fila resistencia iha pasado ba gerasaun foun. Depois ida ne’e, fo ba veteranus, juventude no suco hodi tau matan no halo retribuisaun/kontribuisaun kiik ba visitors sira wainhira sira hakarak tama ba iha “LU CURU” laran.
Benefisio saida mak sei hetan husi LU CURU? Ida, gerasaun foin hatene e rona ho hare fatin  istoria resistensia liu husi autor resistensia nebe sei moris, la os trasmiti ou hakerek fali husi ema seluk enkuanto sira sei moris (hanesan Tio Leao, maun boot Xanana); rua, fo rendimento kiik ba empresario ou faan nain kiik sira hanesan: kios, loja, losmen, restaurante, ema nebe faan tais, uma adat e souvenir, ojek, duru basa ou (guide); tolu, hamenus desenprego, bele hamosu kreatividades ba komunidade hodi haburas fila fali valors-valores kulturais sira seluk hanesan: tebe-tebe, dahur, no seluk tan nebe bele atrai ema rai liur no rai laran kona ba promosaun kultura; hat, hametin relasaun fraternidade entre joven husi rai (suku, distrito) ida ba rai (suku, disrito) seluk.
Wainhira hanoin ba buat boot deit nebe ema boot e riku deit mak hetan beneficio hanesan mos fo bosu e hariku ema boot no hamate ou hasusar ba ema kiik sira. Iha matenek nain balu iha prespetiva ida katak “ita halo buat ida atu ema liur atu mai haree no ita tenki kria ou hadia infrastruktura uluk”. Ba hakerek nain hanoin ida ne’e hanoin e ideia ida mak boot liu ou ambisiosu liu tamba fo importansia liu ba ema rai liur no hatuur ema iha rai laran ba iha segundu prioridades no preokupado liu ho sasan infrstruktura e fisik. Hahu husi kiik hodi mosu kompetisaun nebe diak iha kumunidade nia laran do que fo buat houtu-houtu ou kria buat houtu-houtu hodi hamosu deit dependensia.

Tuir hakerek nain nia hanoin, diak liu ita hahu ho plano e hanoin kiik hanesan hau identifika fatin (historiku, culturais) no hakerek, rehabilita ou desenvolve no halo promosaun dau-daun hodi hatoo hikas ona ba gerasaun e komunidade tomak iha rai laran atu sira hatene uluk liu husi programa ida mak hanesan studi visit (lori estudante ba haree, rona no hakerek) ba estudantes sira hahu husi Pre Primaria too ba iha universidade no komplementa ho programa sira seluk.

Husi Ilidio Ximenes da Costa

Xanana - Sikat : Lakeru no Kaixote

Historia e historia, fatin akontesemento historia e fatin historiku, fatin turistiku, fatin nebe bele mos tulun negosiantes kiik sira hodi hetan rendimento oitoan hodi hatutan sira nia moris lor-loron nia. Autor historia e ema nebe mak involve direitamente iha proseso tomak iha historia ida nia laran; wainhira sira sei moris, sira sei hatoo, sira sei koalia e hatur historia ne’e nia los no hatudu fatin los nebe historia ida akontese ba.

Wainhira sira mate antes de iha istoria eskrita e iha filmagen (video) nebe mak halo la involve sira iha proseso hakerek e filmagen nia laran mak bele akontese manipulasaun informasaun, manipulasaun historia. Wainhira ema halo manipulasaun ba historia, hanesan mos halo mate nasaun ida nia identidade historiku, hadelek (membutakan) mos gerasaun foun. Akontesemento historia iha ba dala deit, bele mos mosu fali tan maibe nia kontiudo, nia autores, fatin la hanesan ona.

Haree ba buat hirak ne’e houtu, hakerek nain maski ho kole teb-tebes iha viagen husi Maliana, Covalima, Natarbora no Manufahi hakaman an hodi ba hasoru malu ho senhor Luis Cardoso alias SIKAT iha suku Datina, distrito Manufahi.

Sorumutu/entrevista ne’e halao iha loron 5 de Junhu 2009, iha senhor SIKAT nia uma. Oinsa mak hekerek nain hatene kona ba senhor SIKAT no fatin maun boot Xanana subar ba? Liu husi dada lia ho maluk sira barak hanesan : senhor Virgilio Smith (Secretario Estadu Cultura), Silvio da Costa Rocha no Domingos Rodrigues no toos nain ida (halua tiha nia naran) nebe besik husi suku Datina no mos cleaning service nain rua iha Hotel Manufahi.

Liu tuir dalan hakerek nain para kareta hodi husu ba ema sira katak senhor SIKAT nia uma iha nebe ? Sira dehan iha laletek leten besik eskola primaria suku Datina. Ikus liu, hakerek nain hasoru malu duni ho senhor SIKAT no husu hikas tan ba nia katak senhor kuinese senhor Luis Cardoso ? Nia hatan “hau duni”.

Hakerek nain esplika objektivo ba hasoru malu e entrevista no nia hatan hodi halo entrevista.

Tuir mai ita iha entrevista direitamente nebe hakerek nain halo ho senhor SIKAT kona akontesemento iha suku Datina :

Ilidio Ximenes da Costa (IXC) : Tio bele hahu konta took historia oinsa hahu hasoru malu ho maluk gerilheiros sira ?

Sikat : Diak. Hahu Iha 1991, iha enkontro ida nebe hahu halo kontaktu husi Konis Santana (matebian), Jose Tilman no adjunto Tara iha suco Datina, distrito Manufahi. Iha sorumutu ne’e sira hahu halo plano atu lori maun boot “Xanana” mai iha suco Datina hodi enkontro ho komandante gerileiros sira hanesan: maun Konis Santana (matebian), komandante Nunura, orasi (Mau Mean), maibe la konsege halao tamba situasaun seguransa la perminte tamba iha militares Indonesia barak tebes.

Iha fulan Julho 1991, maun boot Xanana bolu Sikat atu kordena oinsa bele muda maun boot Xanana husi Dili ba iha Same. Maun boot dehan ba Sikat hodi tun mai Dili hodi harosu malu ho taksista naran senhor Henrique hafoin Henrique kontaktu Akui Leon. Iha dia 27 de Julho 1991, maun boot Xanana muda husi Dili ba iha Same.

IXC : Oinsa ita boot sira lori sai maun boot Xanana husi Dili ?

Sikat : Ami prepare “Kaixote” ida hanesan fatin hodi maun boot tuur iha laran, hafoin tulan “SUPERMI” dos 40 ho besi beton ba iha kaixote nia leten iha kareta Manufahi No.1. Kereta ne’e Akui Leon nian. Tuir dalan tentara Indonesia nain 4 mak sae tuir no tun iha Fatuk Hun, depois iha tentara nain 4 sae fali tan hodi tun iha Aileu, depois iha fali tan babinsa no binpolda nain 2 sae hikas tan no sira tun iha Mane Tane no Daisoli. Too iha Leushati, tentara sira iha pos foti liman deit no fo sira liu. Sira too iha suco Datina tuku 6:45 HTL. Komandante geriliros sira mak hein maun boot iha neba mak: Komandente Konis Santana, Nunura, Orasi ho kodiku Mau Mean. Iha suco ne’e nia laran iha pos.

Ilidio Ximenes da Costa (IXC) : Tio bele hahu konta took historia oinsa hahu hasoru malu ho maluk gerilheiros sira ?

Sikat : Diak. Hahu Iha 1991, iha enkontro ida nebe hahu halo kontaktu husi Konis Santana (matebian), Jose Tilman no adjunto Tara iha suco Datina, distrito Manufahi. Iha sorumutu ne’e sira hahu halo plano atu lori maun boot “Xanana” mai iha suco Datina hodi enkontro ho komandante gerileiros sira hanesan: maun Konis Santana (matebian), komandante Nunura, orasi (Mau Mean), maibe la konsege halao tamba situasaun seguransa la perminte tamba iha militares Indonesia barak tebes. Iha fulan Julho 1991, maun boot Xanana bolu Sikat atu kordena oinsa bele muda maun boot Xanana husi Dili ba iha Same. Maun boot dehan ba Sikat hodi tun mai Dili hodi harosu malu ho taksista naran senhor Henrique hafoin Henrique kontaktu Akui Leon. Iha dia 27 de Julho 1991, maun boot Xanana muda husi Dili ba iha Same.

IXC : Oinsa ita boot sira lori sai maun boot Xanana husi Dili ?

Sikat : Ami prepare “Kaixote” ida hanesan fatin hodi maun boot tuur iha laran, hafoin tulan “SUPERMI” dos 40 ho besi beton ba iha kaixote nia leten iha kareta Manufahi No.1. Kereta ne’e Akui Leon nian. Tuir dalan tentara Indonesia nain 4 mak sae tuir no tun iha Fatuk Hun, depois iha tentara nain 4 sae fali tan hodi tun iha Aileu, depois iha fali tan babinsa no binpolda nain 2 sae hikas tan no sira tun iha Mane Tane no Daisoli. Too iha Leushati, tentara sira iha pos foti liman deit no fo sira liu. Sira too iha suco Datina tuku 6:45 HTL. Komandante geriliros sira mak hein maun boot iha neba mak: Komandente Konis Santana, Nunura, Orasi ho kodiku Mau Mean. Iha suco ne’e nia laran iha pos tentara BTT 610, pos Babinsa. Distansia entre chefe do suco nia uma ho pos tentara sira mais au menus 40 metro.

IXC : Oinsa maun Sikat hatun sasan no KAIXOTE nebe maun boot iha laaran ne’e ?

Sikat : ami hatun besi beton ho supermi iha uma oin, no KAIXOTE ne’e hatun iha uma kotuk. Iha uma duut ne’e nia laran iha kuak rua, ida hanesan dapur no ida subar fatin ba maun boot Xanana.

IXC : Loron hira maun boot Xanana subar iha uma ne’e nia laran ?

Sikat : kalan ida deit tamba situasaun la permite no ami muda fali maun boot ba hela iha foho Hoholau nia hun. Maksi nune, maun boot “Xanana” konsege halo duni gravasaun “mensagen politika kona ba luta/resistensia” iha kasete laran. Garvasaun ne’e halao iha foho Hoholau nia hun. Oinsa gravasaun ne’e lori sai mai to’o iha Dili? Sikat dehan “ uluk liu hau ho maun boot Xanana koa lakeru matan ne’e ho lamina, depois hasai nia musan no kouir halo mis nia isin, hafoin hatama kasete ba lakeru laran no taka hikas fali ho lakeru matan nebe ami koa.”

IXC : Se mak lori lakeru ne’e ba iha Dili ?

Sikat : Ema nebe lori lakere ne’e ba Dili mak senhora Graciana Cardoso, naran kodiku Sei Domi”. Nia hau nia kaben.

IXC : Lakeru ne’e entrega ba iha se ?

Sikat : senhora Graciana (Sei Domi) entrga ba iha nia oan feto Eleonora Cardoso ho naran kodiku Sarani iha Taibesi. Hafoin Eleonora Cardoso (Sarani) fo tutan tan ba alin “ Regina” (matebian), alin husi senhor Jorge Tailalat nia alin feto. Ikus liu alin Regina foin hato’o tan ba senhora Armandina Gusmao (maun boot Xanana nia feto no senhor Gilman dos Santos, nia kaben).

IXC : Maun boot Xanana hela metin iha fatin ne’e ka muda tan fali ba fati seluk ?

Sikat : iha dia 24 de Agosto 1992, maun boot Xanana ami tula hikas fali ba iha Dili.

IXC : Oinsa ita boot sira lori sai ne’e enkuanto iha dalan iha pos barak ?

Sikat : Ami usa natin Kaixote ida uluk hodi tula ba kareta nebe hanesan no tulan sae au lolon 20 no bebak 40 hodi tulan ba Kaixote nia leten. Too iha pos Laulara mak tentara sira haruka para atu hatun au no bebak mak iha. Tentara sira dehan “ bamboo dan bebak ini harus diturunkan karena tidak ada ijin dari dinas kehutanan”. Tentara , Polisi Militar no Brimob sira tahan Sikat no Akui Leon durante besik horas 2 nia laran, dehan Sikat. Akui Leon tun hodi koalia ba iha tentara sira katak “bapak ada komandan?” Tentara sira hatan, “ tidak”, and harus urus semua surat ijin baru bisa mengambil bebak dan bamboo ini. Akui Leon dehan: “kemarin saya sudah memberikan satu ayan hutan ke pada bapak komandan. Sikat dehan teni “ Akui Leon hatama liman ba bolus laran hodi foti osan oitoan no fo ba tentara sira. Haoin ne’e tentara sira hahu fo liu sira mai Dili.

IXC : Osan hira mak Akui Leon fo ba tentara sira ne’e ?

Sikat : Rp. 5000 deit oan.

IXC : Oinsa imi nia laran wainhira Tentara Nasional Indonesia (TNI) tahan imi ?

Sikat : oan, ami tauk tebes maibe ami fiar an katak sira sei fo liu ami.

IXC : Se karik sira la fo liu oinsa ita boot sira nia hanoin e strategia ?


Sikat : Iha dia 16 de Setembro ou Outobro 1992 tentara sira kaer Akui Leon no iha dia 16 de Novembro 1992 kaer Akui Leon no kaer maun boot Xanana iha loron 20 de Novembro 1992 iha Lahane. Sikat ho Akui Leon kastigo, inkerito hamutuk ho dona Armandina Gusmao, dona Alianca, senhor Oscar Lima, senhor Henrique, Senhor Americo/Suai Indah iha fulan haat ho balun nia laran iha SGI Dili.











Husi : Ilidio Ximenes da Costa

Programa Empregu Rural Hadia Infrastrutura Bazika, Hamosu Empregu Rural











Husi
Brigida Soares
Assesora Nasional ba
Secretaria de Estado para a Politica de Formacao Profissional e Empregu (SEPFOPE)
zidasoares@ymail.com


Abstrak


Saida mak SEPFOPE halo ho Programa Empregu Rural ? Saida mak atinji ona husi programa nee ? Se maka hetan benefisiu husi programa nee? Ninia responde dala ruma simples deit katak programa nee ho objektivu atu promove kriasaun ba empregu temporaria, involve komunidade ba prosesu desenvolvimentu, fo insentiva kualidade ba konstrusaun, rehabilitasaun e manutensaun ba infrastrutura iha area rurais, involve seitor komunitariu ka grupo komunitariu iha aktividade PER no promove partisipaun lider komunitario, representante linha ministeriais relevantes no seitor privado hodi halo determinasaun ba areas prioridades. Basea ba resolusaun Conselho do Ministro no. 24/2013 de 2 de Outburo, Programa Empregu Rural halao atividades sira hanesan rehabilitasaun no loke estrada foun, konstrusaun no rehabilitasaun barajen no valetas, konstrusaun ponte kiik no sanitario publiku no programa turismu komunitario. Iha tinan 2013, programa nee halao ona iha fatin 74. Ba tinan 2014 planu implementasaun ba programa nee fixu iha fatin 73, programa turismu komunitario iha fatin 4, konstrusaun sanitario publiku iha fatin 3 no programa harii uma lima iha fatin 2. Programa sira nee halao iha 13 distritu ho sistema partisipativu husi komunidade.

Estrada Kaisido, Suku Tirilolo, Baucau. Photo by Julio G.

Hanoin took, saida mak akontese, karik estrada husi aldea ida ba ninia suku laiha?  Karik estrada husi suku ida ba ninia sub distritu laiha no hein tinan 5 ka 10 mak foin konstrui. Desenvolvimentu nasional sei lao neneik liu no komunidade sei hasoru difikuldade barak tamba la asesu ba merkado, saude, e mos edukasaun. Haree ba realidade desenvolvimentu infrastrutura nebe mak lao neneik, politika governu Timor Leste, tau infraestrutura nudar prioridade kada tinan, ida nee bele haree liu husi alokasaun orsamentu nebe ho montante bot iha parte infrastrutura nian.

Haree ba kotuk, iha tinan1999 wainhira Timor Leste hili atu haketak an husi Indonesia no ukun rasik an, kuaze 85% infrastrutura basiku hetan estragus (UNDP, 2010). Estrada barak nebe husik hela husi Indonesia ho kondisaun nebe la favorese atu uza ba durasaun naruk tamba movimentu transporte bobot hanesan agora. Ida nee sai servisu boot ba Governu Timor Leste atu rehabilita fila fali infrastrutura nebe iha ona no loke foun estrada ba area nebe mak seidauk asesu estrada iha tempu uluk.

Politika Governu Timor Leste
Koresponde ho kondisaun servisu infrastrutura basiku nebe mak sai preokupasaun nasional, iha tinan sanulu resin lima nia laran komesa husi 1999, servisu barak mak lao ladun maximu, tan nee desijaun politika foti husi IV & V Governu Konstitusional fahe servisu entre miniteriu hotu liu husi alokasaun fundus infrastrutura no transferensia publiku atu dudu lalais area infrastrutura basiku. Servisu infrastrutura basiku iha oportunidade boot atu loke kampo de servisu temporaria ba ema barak, parte ida nee persija trabalador nebe mak iha skill/badean no mos trabalhador nebe mak laiha skill hanesan kee rai, hili fatuk, kahur masa no seluk seluk tan. Ho rajaun ida nee, Secretario do Estado para a Politika, Formasaun Proffisional e Empregu (SEPFOPE) liu husi aprovasaun Conselho do Ministru no.24/2013 de 2 de Outubro halao Programa Empregu Rural iha area sira hanesan kee, loke no rehabilita estrada rural, harii sanitaria publiku, rehabilita, halo konstrusaun foun ba baletas, barajen no ponte kiik iha area rural, halo programa turismu komunitaria no programa pilotu uma lima.

Programa Empregu Rural
Koalia kona ba Programa Empregu Rural (PER), persija hatene didiak saida programa nee? PER hamrik iha Dirasaun Nasional do Empregu (DNE) nia okos. PER iha ninia natureza rasik mak hanesan, hahu iha tinan 2006 servisu hamutuk ho Internasional Labour Organization (ILO) nebe mak hetan suporta husi Governu Australia (AusaAid). Aktividades nee lao iha tempu krize nia laran ho naran "servisu ba dame" atu kria pas no estabilidade. Sistema husi programa nee entrega ba komunidade sira iha sentru deslokado ho bairo e suku ho sistema pagamentu $2 (dolar rua). Resultado husi programa nee positivu tamba durante krizi nia laran komunidade barak preokupa ho servisu no la involve iha krize.

Iha tinan 2010 programa nee muda fali ho naran " Cash for Work" ninia osan insentiva sae ba $3 (dolar tolu/tiga dolar). Diferente ho programa "servisu ba dame", Cash for Work hamrik atu responde relatorio Banku Mundial nebe sita husi CIDA kona ba komunidade Timor Leste nebe 73% lokaliza iha area rurais (86% husi kiak liu hela iha area remotas  (CIDA, 2005) no 31-45% komunidade sira nee hela iha linha kiak nia okos ho rendementu $0.50 centavos kada loron (Palms Australia, 2012). Maibe programa nee ladun produktivu ou la fo beneficio diak tanba hamosu fali dependencia povo ba osan nebe mak hanesan sar rai deit, lere dut deit tenki selu. Sistema ida nee mos, kontraditoriu ho sistema “Harosan” (valor kultural nebe as) nebe Timor Leste iha nanis husi bei ala. Husi rasaun ida nee, iha tinan 2008 too 2011 programa nee muda tan naran ba programa "Mao de Obra Intensiva (MOI), nebe hetan fundus nafatin husi AusAid ba Youth Employment Program (YEP) programa nee konhesidu ho naran "Team Work".  Hanesan mos Cash for Work, programa ida nee hasoru obstaklu barak, ezemplu ida mak servisu infrastrutura kee dalan persija material pezado tamba area barak ho kondisaun rai fatuk bot nebe difikulta komunidade atu servisu utiliza liman. Husi etapa hirak iha leten too mai nee, seidauk involve grupo komunitariu rural hanesan: seitor komunitariu/empresa kiik e medium sira atu halao serwisu infrastrutura basiku.

Haree ba kondisaun ida nee no lakohi atu lakon oportunidade fo servisu nafatin ba komunidade sira, politika SEPFOPE halakon sistema $3 ba dasa rai, lere dut, maibe wainhira komunidade loke dalan foun, hadia estrada, hadia baleta, hadia ponte kiik sira ect, mak SEPFOPE konsidera hodi fo insentiva $3 (LAOS SALARIU). No mos iha biban ida nee, SEPFOPE hahu mos fo oportunidade ba seitor/grupo komunitariu/kompanhia lokal" hodi involve an halao konstrusaun fisiko ba area de infrastrura basiko iha area rurais ho objektivo ida atu hakbiit grupo komunitariu/seitor komunitariu hodi fo servisu ba trabalhador husi komunidade minimu ema 40 no maksimu ema 106 iha lokasi ida. No mos halo “JOINT PARTNER/CONTRACT” entre grupo komunitariu/seitor komunitariu/empresa kiik ho empresa bot, nebe iha modalidade material no financeiro hodi suporta grupo/seitor komunitariu kiik iha area remotas atu hetan esperiencias no ekonomikamente bele kria sirkulasaun orsamento nebe HELA iha rai laran maksi kiik. Ho politika ida nee, hahu iha tinan 2012 too presente, programa nee lao ho naran Programa Empregu Rural  (PER) nebe mak hetan orsamentu husi Governu Timor Leste liu husi fundus transferensia publiku nebe husi tinan hirak nee aumenta husi tinan ida ba tinan nee ho montante orsamento as oitoan kompara ho IV governo. Basea ba Resolucao Concelho do Ministru no.24/2013 de 2 de Outubro Objektivu husi programa nee atu promove kriasaun ba empregu temporaria, involve komunidade ba prosesu desenvolvimentu, fo insentiva kualidade ba konstrusaun, rehabilitasaun e manutensaun ba infrastrutura iha area rurais, involve seitor privado ka empreza lokal iha aktividade PER no promove partisipaun lider komunitario, representante linha ministeriais relevantes no seitor privado hodi halo determinasaun ba areas prioridades. Husi objektivu iha leten lalaok programa nee hanesan tuir mai nee:
1.        Lider komunitariu identifika problema infrastrutura iha suku laran no koordena ho autoridade lokal hanesan administrador do distritu no sub distritu hodi hatama proposta ba SEPFOPE.
2.        Lider komunitaria ho Autoridade Lokal rekomenda grupo /seitor komunitariu/kompania lokal nebe iha kapasidade no ekipamentus atu realiza konstrusaun nebe identifika.
3.        Ekipa tekniku SEPFOPE rekorda proposta iha baze de dadus.
4.        Secretario do Estado no Direktor Nacional Emprego hamutuk ho ekipa enjineiru SEPFOPE halo avaliasaun ba proposta ho objektivu atu haree nebe mak prioridade atu halo uluk.
5.        Husi avaliasaun nee, ekipa enjineiru sei tun ba fatin nebe identifikado hodi halo survei no haree fila fali desenho nebe mak halo husi grupo/seitor komunitariu/kompania no sura fila fali orsmanetu nebe mak tau ona iha proposta laran.
6.        Halao kontratu husi SEPFOPE ho kompania nebe selesionado ho kontratu klaru fo servisu temporario ba komunidade minimu ema 40 & maksimum ema 106.

Atu hamosu impaktu doubro husi programa nee no asegura sustentabilidade kompania sira, iha tinan 2013 politika SEPFOPE nian hamosu kontratu adisional nebe asina husi kompania selesionado relasionado ho resultado depois remata projeitu, kompania sira sei investe lukru 10% nebe hetan ba ekipamentus kompania nian ou nesesidades nebe bele suporta servisu kompania iha futuru. Husi kontratu nebe asina, ba dadaun nee iha ona kompania barak mak deselvolve aan ho sosa ekipamentus projeitu nian hanesan " molen ba kahur masa " no "trek ba mobilisasi" nesesidade kompania nian.

Husi baze de dadus nebe mak kria iha SEPFOPE, iha tinan 2013 total proposta nebe mak tama husi 13 distritu hamutuk proposta 2,160. Proposta sira nee mai husi komunidade rasik liu husi lider komunitario ho total 1,694, proposta re-enkaminha husi Presidente da Republika hamutuk 441 e mos proposta re-enkaminha husi Premeiro Ministru hamutuk 25. Iha kuluna okos oferese dadus kona ba proposta kada distritu no mos proposta ho kategoria oin oin nebe tama mai SEPFOPE :
Source. Dirasaun Nasional do Empregu, 2013
Source. Dirasaun Nasional do Empregu, 2013
Husi kuluna 1.1 no chart 1.1 leten, ita haree katak komunidade sira liu husi lider komunitaria iha preokupasaun boot ba problema iha parte infrastutura no parte negosio kiik iha area rurais. Atu kria kampo de trabalho no habelar rendementu nasional iha area nee no redus urbanizasaun, dadus nee sai sasukat ba governu atu tau matan. Iha kuluna 1.1 hatudu katak informasaun kona ba projeitu iha rai laran lao dadaun maibe produktividade husi lider komuniatria sira makas liu sei konsentra iha kapital Dili. Ida nee persija toma atensaun husi SEPFOPE atu labele halo deit projeitu iha kapital Dili tamba tarjetu husi programa ida nee mak fo servisu ba komunidade mukit laek sira iha distritu nebe dook husi kapital e rural tebes.  Haree husi  chart 1.2, Pursentajen 46 mak husu atu hadia infrastrutura iha sira nia suku laran, 31 pursentus husu suporta finanseiru ba programa auto empregu (negosio & industria kiik) no pursentu 14 husu ajuda ba material no fornesementu sasan. Ida nee hautudu katak nesesidades basiku iha area rurais iha duni no hein hela governu atu responde ba preokupasaun husi komunidade nebe mak iha inisiativa atu partisipa iha desenvolvimentu nasional. Husi total proposta nebe mak tama iha SEPFOPE, tenki halo ona koordenasaun maximu ho linha ministerial sira seluk atu nunee proposta nebe mak relasiona ho miniteriu seluk nia knar bele ona pasa ba miniteriu sira nee atu nunee bele foti lalais asaun atu responde ba nesesidades komunidade nian.

Haree ba objektivu husi PER mak ba tinan 2013 PER hetan fundus transferensia publika ho total $10 miliaun hodi implementa infrastrutura basiku nebe mak planea husi SEPFOPE. Programa ida nee lao diak durante tinan ida nia laran maski hetan kritiku makas husi sociadade civil sira.

Rejultadu Programa Empregu Rural iha 2013

Koalia kona ba Programa Empregu Rural la ses husi total projeitu nebe implementa kada distritu, total benefisiariu/trabalhador nebe atinji no pursentu orsamentu nebe aloka hodi realiza program nee. Husi Proposata sira iha tabela 1.1 & 1.2, Iha tinan 2013 SEPFOPE liu husi PER, fo ona kontratru ba kompania lokal hamutuk 74. Informasaun kompletu bele haree iha iha kuluna tuir mai nee :

Tabela 1.1 Total projeitu kada distritu ho ninia kategoria
Source. Dirasaun Nasional do Empregu, 2013

husi tabela 1.3 ita haree katak numero projeitu barak liu konsentra iha kapital Dili.  Rajaun husi numero nebe hatudu iha leten tamba iha projeitu emejensia 6 nebe mak rekomenda husi Primeiru Ministru ba konstrusaun barajen nebe mak ameasa komunidade no baletas nebe mak laiha no kria inundasaun wainhira tempu udan too.  Husi distritu sira nee hotu obra foun barak konsentra iha distritu Baucau no Bobonaro ida nee hatudu katak fatin rua nebe ho total populasaun barak, infrastrutura basiku iha suku nebe lokaliza iha distritu no sub distritu sira persija hadia. Maibe iha tinan 2013 prioridade sei muda fali ba fatin seluk nebe mak persija mos hetan suporta husi PER.

Kuluna 1.2 Total benefisiariu Mane no feto tuir Distritu
Source. Dirasaun Nasional do Empregu, 2013

Haree fali ba kuluna 1.2 leten, total benefisiariu/ trablahdor temporario, PER atinji tarjetu nebe planea iha tinan 2013 ho total benefisiariu 1,500. Total benefisiario nebe mak konsege resulta husi PER hamutuk ema 11,297, maibe haree ba kestaun jeneru, iha kuluna nee ita hatudu katak numero trabalhador mane sei dumina iha distritu hotu hotu ho total ema 7,752 no feto iha deit ema 3345. Atu hasae balansu jeneru ba aktividade PER maka politika SEPFOPE tenki dudu balansu servisu entre mane no feto. Ho ida nee sistema servisu iha PER ba tinan 2014 tenki tau konsederasaun atu dudu balansu jeneru. Husi kuluna 1.2 no tabela 1.1 ita bele haree ona katak programa SEPFOPE fo oportunidade ba kompania lokal hotu hotu nebe hakarak fo kontribuisaun ba desenvolvimentu iha Distritu, Sub distritu, suku no aldea sira atu kompete. Ida nee pasu positivu ida tamba SEPFOPE involve parte hotu nebe mak deside prosesu desenvolvimentu.

Ikus liu no importante tebes mak utilizasaun orsamentu husi SEPFOPE atu implementa PER. Kuluna ida nee sai indikador atu haree produktividade husi alokasaun orsamentu nebe lao ona no mos promove transparansia nebe sai objektivu husi V Governu Konstitusional. Iha projeitu PER iha suku no aldea sira iha distritu hotu hotu SEPFOPE sempre tau kuadru informasaun projeitu ho nia total orsamentu nebe aloka. Tabela okos fornese pursentajen aloksaun orsamentu ba implementasaun PER 2013 nebe mak halo ona justifikasaun iha Parlementu Nasional.

Chart 1.2 Pursentanje alokasaun orsamenetu ba PER tuir katogoria actividades
Source. Dirasaun Nasional do Empregu, 2013

Husi chart 1.2 ita bele haree katak, total orsamentu $10 miliaun nebe aloka ba SEPFOPE iha 2013, iha pursentu 51 mak aloka ba obra foun, pursentu 36 mak aloka ba obra restu, 10 pursentu mak aloka ba projeitu emerjensia no pursentu 3 mak aloka ba retensaun 2012.  Ho pursentu nebe aprezenta iha leten ita bele hare katak obra restu husi 2012 nebe sei kontinua halo iha 2013 hatudu katak orsamentu ba kada projeitu la too ho rajaun katak distansia balu naruk liu no orsamentu nebe aloka la too atu finaliza hotu nunee duni persija kontinua fali iha tinan tuir mai.

Aktual Projeitu iha Programa Empregu Rural (PER)
Husi esperiensia no lalaok PER iha tinan 2013, sai sasukat ba implementasaun PER iha tinan 2014. Iha tinan ida nee nia laran, SEPFOPE hetan fiar tan atu ezekuta $12miliaun ba programa PER. Husi fundus ida nee SEPFOPE iha ona planu proprio atu rehabilita estrada, pontes no baletas iha lokasi 73, harii fatin ba turismu komunitaria iha lokasi 4, Sanitario Publiko lokasi 4, programa uma lima nebe mak sei involve estudante sira iha centru formasaun Senai Becora, Tibar no Don Bosco Comoro no grupo komunitariu iha lokasi 2. Implementasaun ba programa uma lima nee mak henesan: involve grupo/seitor komunitaiu no estudantes husi centro formasaun ba halo “On The Job Training”, badaen lokal no grupo komunitariu sira sei hetan formasaun ba konstrusaun Tijolu Kesi, sosa makina produs Tijolu Kesi, sosa mos makina produs telha rai mean.

Iha ninia implementasaun ba tinan 2014, programa nee hetan kritikas husi parte husi sociadade civil, no entidades balun nebe dala barak hamosu lia fuan sira iha media publiko mak hanesan "SEPFOPE Fahi Tama Toos", “SEPFOPE hadau servisu husi miniteriu seluk,” barak mos kestiona kona “kualidade husi projeitu la iha/la diak”. Duvidas/kritikas sira nee los duni ka?

Resposta ba duvidas/kritikas sira iha leten mak hanesan tuir mai nee; SEPFOPE la tama ema nia toos, SEPFOPE la hadau serwisu tamba SEPFOPE serwisu ho base legal mak hanesan “Dekreto do Governo No. 1/2009, konaba implementasaun Fundus Transferencia Publikas, Mata Dalan Programa Emprego Rural nebe habkiit liu husi Rezolusaun Konsellu do Ministro no. 24/2013, de 2 de Outubro 2013, Dekretu-Lei N. 29/2008, loron 13 Agostu, mak kria FEFOP, iha tutela Sekretaria Estadu Polítika ba Formasaun Profisionál no Empregu, ne’ebé dezigna-an mós ho abreviatura SEPFOPE, nu’udar Governu nia instrumentu prinsipál hodi fó estímulu ba programa kualifikasaun no insentivu hodi kontrata maun-de-obra timoroan, no fó importánsia espesiál ba feto, foin-sa’e, dezempregadu, no grupu sira seluk desfavoresidu, hanesan mós sidadaun sira ne’ebé iha defisiénsia ruma. Atu hatene projeito ninia kualidade laos kompetencia SEPFOPE nia, maibe Agencia de Desenvolvimento (ADN) nebe dekreta iha Dekreto Lei 11/2011, de 23 de Marco 2011.

Too ba dadaun nee, seidauk iha avaliasaun husi ida ADN katak husi 42 projeito husi SEPFOPE ninia projeito katak la iha kualidade. Nee hatudu katak mao de obras nebe SEPFOPE halao parseria ho grupo/seitor komunitariu/empresa kiik iha kualidade nebe diak. Hanesan referencia ida mos iha tinan 2013, ADN identifika lokasi 2 deit ou projeito 2 deit mak la ha kualidade husi loaksi/projeito 74 iha iha teritoriu laran.

Konkluzaun no Rekomendasaun
Programa desenvolvimentu infraestrutura nasional laos deit knar miniteriu ida ka rua nian. Desemvolvimentu nebe lao, tenki iha partisipasaun husi entidade hotu hotu inkluidu ministeriu hotu iha governu ida nia laran. Ho ida nee ita la bele separa katak miniteriu ida tenki halo los deit program ida, maibe kontribuisaun miniteriu hotu hotu nian nudar resultado positivu ba desenvolvimentu nebe mak povu Timor Leste serve atu hetan no serve atu atinji. Husi programa nebe mak lao ona rekomendasaun husi hakerek nain nebe mak persija  tau atensaun as husi SEPFOPE mak hanesan tuir mai nee:
1.        Programa Empregu Rural tenki lao ho koordenasaun maksimu entre linha miniterial hotu-hotu atu nunee hamenus interpretasaun nebe lalos husi publiku kona ba knar no servisu nebe iha ona.
2.        Kualidade de servisu husi Programa Empregu Rural tenki hadia atu nunee bele atinji objektivu husi desenvolvimentu rural hanesan hakerek ona iha Rezolusaun do Konsellu do Ministru no. 24/2013 de 2 de Outubro, “Dekreto do Governo No. 1/2009, konaba implementasaun Fundus Transferencia Publikas, Mata Dalan Programa Emprego Rural nebe habkiit liu husi Rezolusaun Konsellu do Ministro no. 24/2013, de 2 de Outubro 2013, Dekretu-Lei N. 29/2008, loron 13 Agostu, mak kria FEFOP.
3.        Atu kontrola kualidade husi servisu Program Empregu Rural iha area sira nee SEPFOPE tenki hadia politika ida atu oferese badaen foin sae sira nebe mak hetan ona formasaun iha centru formasaun tekniku nian iha projeitu hotu hotu nebe mak hetan kontratu husi SEPFOPE.
4.        Asegura sustentabilidade husi kompania lokal nebe mak identifika husi lider komunitaria sira hodi halo projeitu iha sira nia area SEPFOPE persija halo koordenasaun ho SEAPRI (Sekretario do Estado Seitor Privado) atu fo kapasitasaun gestaun finanseiro ba kompania sira.
5.        Hasae partisipasaun husi komunidade sira iha programa hotu hotu nebe mak trasa ona husi SEPFOPE atu sai autor ba desenvolvimentu laos deit iha area infrastrutura maibe iha program ekonomia seluk nebe mak bele fo garantia sustentabilidade ekonomia iha suku no aldea sira.
6.        Identifika ona badaen husi komunidade sira nebe maka involve an iha program empregu rural no halo formasaun professional ba sira kada suku atu nunee hasae kapasidade badaen lokal sira iha suku idak idak.
7.        Husu mos ba entidades houto atu buka hatene informasaun,base legal ou base juridiko nebe iha Jornal da Republika. No husu mos SEPFOPE atu halo sosializasaun ba programa sira nee, no fo mos base legal/juridiko ba komunidade sira iha area remotas atu sir abele kumpriende liu tan.

Kompleta dadus Ekipa PER nasional:  Paulo Alves (Director Nasional do Empregu), Lucio Bere Taci (Chefe Departementu Programa Empregu Rural (PER), Kansio de Jesus Kunha (Engineiru Nasional Programa Empregu Rural), Daniel Soares Martins (Engineiru Nasional Programa Empregu Rural.


Referensia

CIDA, 2005." Poverty and Develolment in Timor Lest; Country Economic Report" Timor Leste sita husi http://www.sida.se/Publications/Import/pdf/sv/20053-Poverty-and-Development-in-Timor-Leste_1379.pdf

Comisaun Eventual. 2014. " Lei no.8/2014 de Janeiru, relata progresu atividades miniterial kada fulan tolu" Dili, Timor Leste

Dirasaun nasional do Empregu, 2013. " Relatoriu anual departementu, programa empregu rural" Dili, Timor Leste.

ILO, 2006. " Work for Peace Program/Programa Servisu ba Dame" Dili, Timor Leste. Sita husi                   http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/---ilo-jakarta/documents/publication/wcms_125568.pdf

Luta hamutuk, 2011. “Dekreto Lei No. 11/2011, de 23 de Marco, ADN” Sita husi www.laohamutuk.org, Dili Timor Leste.

Journal da Republica.2009. "Dectreto do Governo no.1/2009 de 18 de Fevereiro de 2009, Suvencao Publica"Sita husi http://www.jornal.gov.tl/public/docs/2009/serie_1/serie1_no5.pdf, Dili, Timor Leste.

Journal da Republica.2013. "Resolusaun do Concelho Ministru no.23/2013 de Outrubro Programa Empregu Rural" Sita husi  http://www.jornal.gov.tl/public/docs/2013/serie_1/serie1_no35.pdf Dili, Timor Leste.

Governu Timor Leste “Programa V Governu Constitusional, Legislatura 2012-2017” sita husi http://timor-leste.gov.tl/?cat=39&lang=tp#toc334202734 Dili, Timor Leste.

Palms Australia, 2013. " Program and Placement : Timor Leste Country Strategy" Sita husi http://www.palms.org.au/about/policies/programs-and-placement/timor-leste-country-strategy/

UNDP, 2010. " Timor Leste Today" sita husi http://undp.east-timor.org/undp/undp_timor_leste/timor-leste_1.html

Turismu Komunitaria Oportunidade Ba Emregu, Oportunidade Ba Desenvolvimentu Ekonomia











Hakerek husi

Brigida Soares
Assesora Nasional ba
Secretario do Estado para Politika, Formasaun Proffisional do Empregu (SEPFOPE)
zidasoares@ymail.com


Abstrak

Saida mak turismu komunitaria? impaktu saida mak sei hamosu husi turismu komunitaria, prosesu saida mak persija atu halo hodi realiza turismu komunitaria? se mak sei fasilita no jere turismu komunitaira? Oinsa se karik fatin turismu iha rai laran nebe subar hela iha suku, iha foho leten e tasi ibun hadia e jere didiak. Tinan sonolu ba kotuk, seitor turismo lakon ona lukru barak nebe mak lolos investe iha rai laran husi personel UN nebe mak halao hela mandato iha Timor Leste. Personil UN durante periodu 1999-2012 barak liu iha fin do semana sempre pasa ferias iha rai liur tamba fatin turistiku nebe ita iha seidauk desenvolve e falta promosaun atu atrai merkado nebe iha.

Komunidade Hatulawa nebe jere Rekiraka, photo by Boy Sabak

Timor Leste nasaun kiik nebe mak nakonu ho fatin strategiku no beleza atu desenvolve sai hanesan fatin turistiku. Hanesan ita hotu hatene katak fatin turismu sei dada ema barak visita, liu liu turista rai laran e mos turista rai liur. Fatin sira ne barak liu rai hela historia kultura, eransa liman fatin husi avo visavo sira hanesan "goa 7" nebe husik hela iha tempu Japonesa, "Castelo" nebe mak husik hela iha tempu Olanda e Portuguessa iha teritorio tomak, fatin resistesia mak hanesan Waimori, Foho Matebian, Foho Kablaki, Laline, Mehara, Mausiga, Datina, Soru Kraik, Aiceo, Rekiraka  no fatin seluk nebe mak seidauk identifika. Fatin historia origin hanesan Uma Lulik sira, iha mos riku ba natureza hanesan Mota Bandeira, Lagoa Sloi-Kraik, Be Manas Marobo, Foho Tata-Mailau, Lagoa Bikan-Tidi, We-Lenas, Be-Malae, Be-Susuben, Ira Lalaru, Jaco, Atauro no seluk seluk tan. Desenvolvimentu husi fatin sira nee atu hametin identidade nasional nebe mak liga ba prinsipio nasionalismu no patriotismu nasaun nian. Husi fatin sira hamosu interese as ba visitante sira atu visita. Ses husi riku natureza nebe mak iha, desenvolvimentu fatin turistiku sei oferese oportunidade hodi loke kampu de trabalho barak iha rai laran. Basea ba planu estrategiku nasional 2011-2030 governu Timor Leste, hakerek klean katak seitor produktivu nebe mak sei fo oportunidade servisu iha rai laran mak seitor agrikultura no seitor turismu, tan nee iha periode nebe temi, iha fiar ida katak asaun husi programa integradu linha ministeriais hotu sei antinji ho satisfasaun iha fin de 2030.

Uma nebe hari husi suporta Gabinete Presidente da Republika, Photo by Boy Sabak.

Husi perguntas iha leten, turismu komunitaria mak termu turistika nebe aplika ona iha nasaun barak. definisaun lolos husi turismu komunitaria tuir ema matenek balun katak "turismu komunitaira mak sistema turismu nebe hamosu sustentabilidade ba envairomentu, sosial no kultura. Sitema ida ne sei maneja husi komunidade no nain mak komunidade rasik e benefisia ba komunidade enjeral ho ninia objektivu atu fo dalan ba visitante sira atu hasae sira nia hanoin e mos estuda kona ba komunidade no ema lokal nia lalaok moris" (Rest, 1997). Turismu komunitaria laos negosio ne'ebe ho objektivu atu buka rendementu ka buka fo benefisia maximu ba investor. Maibe ida ne'e foku liu ba impaktu turismu ba komunidade no mos ba rekursu environmental. Aplikasaun programa turismu komunitaria muda strategia desenvolvimentu ba komunidade, uza komunidade hanesan maneira ida atu haforsa abilidade husi organizasaun komunidade rural nebe’e mak maneja seitor turismu ho partisipasaun ema lokal sira. Nune'e turismu komunitaria laos perfeitu liu, turismu komunitaira hanesan pakote ida atu solusiona problema komunidade nian. Xavi elemetu husi turismu komunitaria mak hanesan tuir mai ne: rekursu naturais e kulturais sei preserva didiak, ekonomia lokal no modes husi produsaun depende ba susteintabilidade utilizasaun rekursu naturais. Kustume no kultura mak uniku liu iha fatin nebe destinado. Organizasaun komunidade husi turismu komunitaria mak komunidade sira fahe hanoin, normas e idiologia. Komunidade sira iha ema 'katuas adat' sira nebe mak kaer metin tradisaun lokal, matenek e esperiensia moris. Komunidade iha sentimentu hanesan nain ba programa ida nee no iha sentidu atu partisipa ba desenvolvimentu iha sira nia hela fatin.

Katuas lian nain prepara hela hahan lokal, photo by Boy Sabak.

Iha parte jestaun nian komunidade rasik iha sira nia regras ba envairomentu, kultura no jestaun turismu nian. Organizasaun lokal ka mekanismu existe atu maneja turismu ho sira nia abilidade atu liga turismu no desenvolviemntu komunidade nian. Lukru nebe hetan sei fahe hanesan ba hotu hotu, pursentu ida husi lukru nebe hetan husi programa ne sei kontribui ba fundus komunidade nian ba desenvolvimentu ekonomia e sosial iha komunidade nia laran. Husi programa turismu komunitaria sei dudu aprendesazen hanesan: dudu prosesu estuda entre ema nebe mai visita ka turista sira no komunidade nebe mak simu turista sira ne. Eduka no habelar hanoin e hatene difirensia husi kultura  e maneira moris ema idak idak nian, hamosu rekohesementu ba rekursu naturais no konservasaun kultura entre turista no komunidade lokal.

Programa SEPFOPE ba Turismu Komunitaria

Hanesan liafuan husi Sua Exelencia Permeiro Ministru Kay Rala Xanana Gusmao katak "Hamutuk ita mehi, mehi povu nia mehi". Husi liafuan nee SEPFOPE hatutan mehi ida atu desenvolve povu iha area rurais nia mehi. Mehi nee aktualiza liu husi programa ida husi programa seluk mak hanesan turismu komunitaria. Basea ba rezolusaun concelho do ministru no.24/2013 fo ona forsa ba SEPFOPE atu implementa programa nee no hasae numero empregu iha rai laran. SEPFOPE ba dadaun nee impleta ona programa turismu komunitaria iha fatin lima hanesan; Com  iha distritu Lautem, Sloi Kraik iha distritu Aileu, Mota Bandeira iha distritu Ermera, Bee Manas Marobo iha distritu Bobonaro no Rekiraka iha Distritu Viqueque. Ba dadaun nee konstrusaun ba programa turismu komunitaria halao ona iha Sloi Kraik, Be Manas Marobo no Rekiraka. Iha okos mak prosesu loke estrada husi komunidade Hatulawa ba Rekiraka.

Photo hamutuk ho lian nain sira iha odamatan Rekiraka, photo by Boy Sabak.

Fatin strategiku nebe mak bele desenvolve hanesan turismu komunitaria iha rai laran identifika didiak barak tebtebes. Exemplu konkritu ida mak fatin resistensia nebe uluk sai subar fatin Presidente da Republica Sua Exelencia Taur Matan Ruak "REKIRAKA". Rekiraka mai husi lian Makasae, ho ninia signifikasaun Reki katak"Lekirauk" Raka katak "Koak barak". Rekiraka lokaliza iha distritu Viqueque, sub distritu Ossu, Suku Osorua, Aldiea Hatulawa. Fatin nebe mak temi dadaun maizumenus 250 km dook husi kapital dili, 17km dook husi kapital distritu Viqueque e 2 km dook hudi aldea Hatulawa. Fatin nee sai hanesan subar fatin funu nain FALINTIL sira komesa iha 1975, tuir infromasaun husi dadalia ho komunidade Hatulawa. Haree ba fatin referee iha odamatan boot ida depois iha tan odamatan tolu iha laran no ida iha andar leten , depois tama too laran iha dalas odamatan nebe barak tebes no kuak nebe temi nia rohan seidauk identifika.  Nune mos fatin ida nee laos deit sai subar fatin ba FALINTIL sira, maibe fatin ida nee iha objektu natureza hanesan stalatiks, litophone no solenoid nebe mak produs fatuk sira iha koak laran. Iha mos dekorasaun oin oin iha fatuk lolon e mos iha estatua atigu nebe mak husik hela iha laran.

Stalastik iha Rekiraka, photo by Boy Sabak

Litophone iha koak Rekiraka, photo by Boy Sabak

Dekorasaun eskada iha Rekiraka, photo by Daniel Martins

Maski fatin nee seidauk desenvolve diak atu sai hanesan turismu komunitaria nebe proprio, komunidade sira komesa dadaun ona organiza aan atu maneja fatin nebe temi dadaun. Husi organizasaun nebe halo husi komunidade, hili ona joven mane ida naran Voaventura nebe mak ba dadaun nee sai hanesan mata dalan/turist guide no lori turista sira ba visita fatin refere.

Voaventura matadalan ba turista sira, photo by Boy Sabak

Tuir lista visitor nebe mak rejistu iha livru visitantes komunidade nian, ba dadaun nee turista nebe visita ba Rekiraka hamutuk ema 40 husi nasaun diferente. lista visitante sira mos recorda diak iha livru visitante nian mak hanesan iha okos nee :
Lista visitante Rekiraka, photo by SKK
Sistema turismu komunitaria nebe mak aplika dadaun husi komunidade hetan ona tulun husi Gabinete Presidente da republika, esplika klaru husi chefe do Aldea nebe mak organiza populasaun sira iha grupo nebe jere centru turismu Rekiraka. sistema nebe mak iha mak grupo nee, harii estrutura klaru, fo taxa ba visitante kada ema ida nebe mak ba visita  sei seluk US$3 dollar. Osan nebe mak iha sira tau hamutuk iha kaixa organizasaun nian hodi desenvolve fila fali fatin referee.

Obstaklu husi programa Turismu komunitaria
Los dunik katak programa hotu hotu sempre iha ninia vantagen no disvantangen. Programa Turismu Komunitaria mos laos mirakuloza nebe’e'e mak atu mai kura komunidade nia moras ka problema nebe’e sira hasoru, iha realidade barak mak akontese katak se ita la kuidadu diak sistema Tursimu Komunitaria, mak ida ne'e mos sei hamosu problema e hamosu desastre. Tamba rasaun ida ne'e mak komunidades nebe’e apropria ba desenvolvimentu tursimu komunitaria tengki hili ho kuidadu e prepara ou halo formasaun antes, molok turismu komunitaria aplika iha fatin ne'ebe hili. Se ida ne mak hahu la ho kapasitasaun manajementu ba komunidade mak sei fo impaktu negativu ba manjementu turismu komunitaria.

Haree ba oportunidade balun nebe mak bele hamosu risku iha programa turismu komunitaria nebe mak akontese barak iha fatin seluk, maka liu husi artigu ida iha sugestaun balu mak persija halo husi SEPFOPE ho miniteriu relevantes.

SEPFOPE:
- Iha prosesu tomak atu harii turismu komunitaria tengki aplika tuir prinsipio tursimu komunitaria nian katak tengki konvoka reuniun hamutuk ho komunidade no involve komunidade iha desijaun hotu nebe mak foti kona ba konseitu tursimu komunitaria nebe mak atu harii iha sira nia suku.
- Halo formasaun jestaun ba komunidade sira nebe mak organiza aan ona atu jere Turismu Komunitaira.
- Tulun halo promosaun iha skala nasional no internasional atu promove fatin turimu nebe desenvolve ona.
- Halo monitorizaun e kontrola ba atividades tomak iha konstrusaun fatin nebe referee.
- Halo monitorizaun regular no avaliasaun husi parte seluk nebe mak hetan konfiansa husi SEPFOPE hanesan organizasaun non Govermental (NGOs) atu asegura transparansia no halo evaluasaun proprio husi prosesu tomak ba programa Turismu Komunitaria..
- Atu loke tan kampu de trabalho iha area referee maka liu husi tulun programa Auto Empregu fo suporta materiais no orsamentu ba komunidade sira nebe mak hakarak loke negocio kiik nebe atu fan souvenir, restaurante, cafee iha fatin tursimu komunitaria harii ona no seluk tan.

Atu realiza diak programa nee, persija iha koordenasaun entre linha ministerial ba asuntos /atividades hirak mak hanesan tuir mai nee :
- Fornese formasaun ba jestaun basico no jestaun avansadu ba komunidade nebe mak jere fatin tursimu kmunitaria ne.
- Tulun komunidade sira oinsa atu jere didiak lukru nebe mak hetan.
- Kontinua halo monitorizasaun no suporta orsamentu durante periodu tranzisaun programa nee ba komunidade.
- Promosaun maximu liu husi eventu nasional iha fatin fatin nebe mak harii ona.
- Relasiona ho programa tursimu komunitaria, tengki iklui planu ida nee iha programa nasional desenvolvimentu Suco.

Desenvolvimentu laos responsabilidade governu nian deit maibe persija partisipasaun ativa husi entidade tomak atu bele realiza ita hotu nia mehi. Husi parte SEPFOPE nian mak ho programa sira nee no servisu hamutuk entidade tomak  bele hamenus numero desempregu nebe sei as iha rai laran. artigu tuir mai sei koalia kona ba turismu komunitaria iha Sloi Kraik.
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...