Istoria Susesu Sentru Formasaun Nicolau Lobato (CFNL) Programa Hortikultura no Florikultura



Istoria Susesu Sentru Formasaun Nicolau Lobato (CFNL)
Programa Hortikultura no Florikultura

Sentru Formasaun ne’ebe mak lokaliza iha Suku leorema, Postu Bazartete, Munisipiu Liquisa mak ho moto “Se ema bele tansa ita labele’’ ho nia vizaun no misaun katak osan mos bele hetan husi rai maran, laos deit husi tasi ka mina rai, ikan iha tasi laran, nune’e mos husi funsionariu publiku maibe sector agrikultura importante bele haburas, hadia ekonomia familia nian iha area remotas, modalidade bazika mak laos osan maibe tenki iha kuinesimentu uitoan, hakarak halo serbisu ke’e rai, hamos rai no kuda buat ruma, serbisu grupo ka koperativa hanesan chave no susesu ba aktividade agrikula. Hortiklutura no florikultura hanesan aktividade ne’ebe ema hotu bele halao no mos hanesan alternativa ka solusaun ba juventude ka ema hotu ne’ebe la hatene le’e no hakerek.
Formandus iha Centru Formasaun Nicolao Lobato/Media SEPFOPE
Liu husi hortikultura no florikultura bele kompleta mos paisajem turistiku nebe furak iha fatin nebe deit, haburas aktividade hortikultura no florikultura liu husi kuda modo, aifuan, aifunan no seluk tan garantia ba kuantidade, kualidade parodusaun hodi komplete iha merkadu no introdus teknologia moderna iha programa hortikultura no florikultura nian iha nasaun foun ida ne’e, liu husi programa ne’e bele motiva no muda mentalidade ema nian atu sai badinas, disiplina, serbisu hamutuk, ajuda malu, aprende no halo buat foun ho diak no kapas no aktividade ne’ebe halao bele halo ema gosta hare’e no apresia mos hodi hamoris sentimentu inovador, motivador, kore ema husi dependensia ekonomika, no bele sai mos ezemplu ba ema hotu-hotu 
Luis M.R.F Lobato nudar  Direktur ba sentru Formasaun ne’e informa katak sentru Formasaun ne’e iha tinan 2012 hari’i ho osan rasik hafoin ida ne’e tamba iha interese atu sai parseiru ho Governu hodi hakbi’it kuinesimentu komunidade nian mak iha tinan 2013 submete proposta iha Gabinete Sekretaria Estadu SEPFOPE atu bele tulun Governu nia programa ne’ebe ho politika atu bele redus numeru desempregu no kiak ka mukit liu husi kapasitasaun no fo servisu ba formandu sira.
viverus iha Centru Formasaun Hortikultura no Florikultura

Misaun no vizaun husi CFNL hatan mos ba politika Governu liu husi SEPFOPE hodi halao programa foun nebe mak benefisiu tebes ba desenvolvimentu rai ida ne’e liu husi hakbi’it no kapasita rekursu umanu, no empregu ba benefisiariu sira hodi bele hadia ekonomia familia nian atu bele redus numeru kiak no mukit. Hafoin submete proposta iha mos atensaun husi Governu hafoin halao visita ba iha Sentru refere hodi hare’e besik liu tan programa hirak ne’ebe mak temi iha poposta nia laran no hare’e tamba programa ne’e foun no iha ona investimentu husi Timor oan nebe mak hakarak kontribui ba desenvolvimentu, introdus mos ekipamentu foun iha area remotas.
Instituisaun SEPFOPE liu husi ekipa panel ne’ebe mak hare’e kona ba proposta hiraknebe mak submete tiha ona iha Gabinete no hafoin halao visita Governu iha dever atu hakbi’it empresariu Timor oan ne’ebe mak iha intensaun atu halao programa foun nebe mak benefisia ba povu iha rai ida ne’e.
Direktur CFNL iha dadalia ho Xefi Gabinete SEPFOPE, Benigno da Cruz konfesa katak agradese ba apoiu husi Governu hodi sai parseiru ne’ebe mak kontribui mos ba Politika V Governu nian iha parte hakbit kapasidade Timor oan nian, maske nia rasik investe ona osan ho montante ne’ebe mak bo’ot ba Sentru Formasaun refere, ho hanoin ida katak saida mak nia halo tenki iha kontribuisaun ba rai doben ida ne’e, bele hakbit kuinesimentu Timor oan nian maske iha tempu ne’ebe mak badak ( fulan 3), tenki hahu introdus sasan modernu ba komunidade iha area remotas, investimentu nebe mak investe agora sei la hetan lukru ho numeru bo’ot iha tempu badak nia laran maibe fiar an katak wainhira nia badinas, iha jeitu, halo promosaun ba merkadu, prepara kondisaun ne’ebe mak diak no modernu iha futuru sei hetan lukru ne’ebe mak bot liu fali ida ne’ebe mak nia investe.
Sentru formasaun ne’ebe mak iha ambisaun maka’as hodi utiliza sasan modernu ne’e mos konfesa katak agora ne’e sei aumenta tan rai nia luan atu bele garantia kuantidade wainhira halao kontratu ho parseiru sira, tamba durante ne’e ho kondisaun rai ne’ebe mak seidauk luan Sentru ne’e seidauk garantia kuantidade ba parseiru sira hodi nune’e sentru refere bele sai mos nudar fatin turismu ba hortikultura no florikultura, bele mos aumenta numeru serbisu ba formandu sira ne’ebe mak kapasita ona iha sentru refere no bele hatan ba programa Governu nian ne’ebe mak hakarak iha sentru nasional iha area hortikultura no florikultura atu bele introduz ba maluk Timor oan hotu ne’ebe iha hakarak atu aprende oinsa bele hakbi’it kapasidade no bele kria serbisu ba an rasik liu husi hatutan matenek ne’ebe mak sira hetan durante formasaun. Iha tinan 2013 ho desizaun ekipa panel ba avaliasaun proposta nia desizaun hodi apoiu CFNL ho total orsamentu $ 70.000,00 atu bele kapasita joventude sira iha programa hortikultura no florikultura, hafoin asina kontratu iha fulan Juniu, Direktur CFNL hahu kedas aktividade formasaun iha Fulan Juliu tinan 2013 hodi kapasita Timor oan hamutuk 76 durante fulan tolu nia laran ne’ebe mak formador husi nasaun vijinu Indonesia, durante formasaun materia ka tipu formasaun iha oin tolu mak hanesan mudansa mentalidade husi estudante sira, formasaun fisiku, no formasaun tekniku.
Iha CFNL Direktur sentru iha mos kriteria ba estudante sira atu oinsa bele aproveita apoiu husi Governu liu-liu disiplina oras. Wainhira estudante ne’ebe tuir formsaun la disiplina sempre falta sei iha sansaun no hafoin fo sansaun maibe atitude nafatin hela deit sei hasai no fo oportunidade ba sira seluk ne’ebe mak hakarak aprende. Durante formasaun no hafoin formasaun wainhira kontratu sai nudar serbisu nain iha CFNL, Luis informa katak nia hasai ona ema nebe mak la disiplina tuir formasaun no serbisu hamutuk nain 15 inklui kordenador jeral sentru nian.
Sentru Formasaun ne’ebe mak forma joventude hamutuk 76 ho durasaun fulan 3 iha tinan 2013 agora daudaun emprega ona formandu sira ne’ebe mak iha kuinesimentu diak hodi hahu hala’o aktividade produsaun iha Sentru refere atu matenek ne’ebe mak formandu sira hetan iha formasaun labele lakon, no kontinua implementa iha sira nia moris loro-loron liu husi konfiansa husi superior ba formandu sira.
formandu ne’ebe mak remata ona formasaun iha CFNL Direktur Sentru Formasaun fo ona serbisu ba formandu hamutuk 45 ne’ebe mak agora daudaun serbisu ona, hodi implementa matenek ne’ebe  mak sira hetan husi formador sira, no seluk husi formandu sira agora daudaun halao serbisu rasik iha sira nia hela fatin atu bele loke serbisu ba a’an rasik liu husi materia ka matenek  ne’ebe mak durante ne’e sira hetan iha tempu formasaun ba programa hortikultura no florikultura.
Ida ne’e mak istoria susesu ne’ebe mak realiza tiha ona husi CFNL ( Centru Formasaun Nicolau Lobato) ne’ebe mak lidera husi Sr. Luis M.R.F.Lobato iha Leorema hodi bele sai parseiru baGovernu hodi hamutuk povu nia mehi atu hasai husi kiak no mukit
 Wainhira hakarak konfirma ka hetan esplikasaun klean bele kontaktu ba Direktur CFNL ho nomor kontaktu +670 77278555.KaBenigno da Cruz nudar Xefi Gabinete SEPFOPE ho nomor kontaktu +670 77327564/3310411.







President of the Republic announces acceptance of the resignation of Prime Minister



President of the Republic announces acceptance of the resignation of Prime Minister
Minister of State and of the Presidency of the Council of Ministers and
Official Spokesperson for the Government of Timor-Leste
 Díli, February 9, 2015
President of the Republic announces acceptance of the resignation of Prime Minister
 The Government confirms that the President of the Republic, H.E. Taur Matan Ruak has officially accepted the resignation of Prime Minister of Timor-Leste, H.E. Kay Rala Xanana Gusmão.
A Press Statement issued by the Office of the President today said:
“After the meeting of the Council of State, H.E. President of Republic Taur Matan Ruak informed that he accepted the request for resignation of Prime Minister, presented to him on 5 February. The resignation of Prime Minister has as the consequence of the resignation of the Government, in accordance with the Constitution.
H. E. President of Republic will now start the process of the constitution of new Government, by also listening to the political parties having seats at the Parliament. It is expected that the constitution of the new Government will be concluded at the end of this week.”
Current office holders remain in position until the Swearing In Ceremony for the new Government and Prime Minister takes place. As noted in the Statement the President’s consultations are ongoing.
Over the weekend Prime Minister Gusmão said that people should continue to remain calm, going about their lives as normal. He reassured that it was his intention to “continue to participate” within the new Government Structure.
The Official Spokesperson of the Fifth Constitutional Government, Minister of State Agio Pereira noted that “this is a milestone transition for Timor-Leste, which we all knew was going to come ‘one day’. Today is that day. We are now focused on respecting the transition initiated by Prime Minister Kay Rala Xanana Gusmão; celebrating his leadership and preparing for a new Government with energy and dignity, ensuring stability in the governance of our country.”

Prezidente Repúblika fó sai katak hatan ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian



Prezidente Repúblika fó sai katak hatan ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no
  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste
Dili, loron 9 fulan-fevereiru tinan 2015
Prezidente Repúblika fó sai katak hatan ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian
Governu konfirma katak Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hatan ofisialmente kona-ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian.
Komunikadu Imprensa fó sai ohin husi Gabinete Prezidente Repúblika nian refere:
“Hafoin tiha reuniaun Konsellu Estadu nian, S.E. Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak informa katak nia aseita pedidu demisaun Primeiru-Ministru nian, ne’ebé aprezenta iha loron 5, fulan-Fevereiru liubá. Demisaun Primeiru Ministru nian ne’e, iha hanesan konsekuensia ba demisaun Governu nian, tuir Konstituisaun.
S.E. Prezidente Repúblika agora sei fó inísiu ba prosesu harii Governu foun, hodi rona mós partidu políitku sira-ne’ebé iha reprezentasaun parlamentár. Hein katak prosesu harii Governu foun ne’e sei ramata to’o finál semana ida-ne’e”.
Titulár sira ba kargu atuál mantein nafatin sira nia pozisaun kona-ba Serimónia Tomada Pose Governu foun Primeiru-Ministru nian. Nu’udar fó sai iha Komunikadu Imprensa Gabinete Prezidente Repúblika nian katak, sei hala’o hela konsulta sira.
Iha semana ne’e nia rohan, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hateten katak sidadaun sira tenki kontinua hakmatek no hala’o sira ninia moris hanesan baibain, hodi asegura katak nia intensaun  “kontinua partisipa” iha Governu foun ninia estrutura.
Portavós Governu Konstitusionál da-V, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “ne’e hanesan marku tranzisaun nian ida ba Timor-Leste ita hotu hatene kona-ba ne’e katak ‘loron ida’ sei akontese’. Loron mak ida ne’e. Ita oras ne’e hola atensaun atu respeita baiha tranzisaun ne’ebé mai husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão; ita hahii ba nia lideransa no prepara ita nia an ba Governu foun ho kbiit maka’as no dignidade, hodi garante estabilidade iha governasaun ita nia nasaun nian”.

Uma Lima ba Komunidade kbit laek iha Daulorok







Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Professional no Emprego, Ilidio Ximenes da Costa akompanha husi Sekretariu Estadu Conselho Ministro, Sr Avelino Coelho,  Vice Preseidente komisaun D asunto Economia no Desenvolvimento no membro PN  inagura uma lima ba kbit laek iha aldeia Daulorok Suco Manalala Posto Administrativo Soibada Municipio Manatuto no SEPFOPE liu husi programa emprego rural halo uma lima iha area refefe hodi bele ajuda komunidade nebe mak laiha kbit laek.
Uma lima nebe mak ajuda ba kbit laek neé halo husi eng. Nasional SEPFOPE hamutuk ho formadus husi centru formasaun SENAI Becora.  No . Sekretariu estadu Sepfope Ilidio Ximenes da Costa husu ba inan –aman sira ne’ebe mak hela iha uma ne’e tenki kuidadu atu nune’e sira bele uja nafatin ba futuru oin mai tamba uma lima neé halo uza meterial lokal tamba iha area refre fatuk natural barak tebes.
Uma lima nebe mak halo iha aldeia Daulorok Suco Manalala Posto Administrativo Soibada Municipio Manatuto, involve mos formandus husi Centru Formasaun SENAI Becora hamutuk nain 6 nebe mai husi Construsaun geral no mos badaia Timor oan nebe mak mai husi Distrito sira seluk para halo uma lima ba kbit laek iha fatin refere.
Iha parte balun Director Kompania Florindo C. Sarmento mos informa katak  orsamentu ne’e mak halo ba konstrusaun uma ne’e total hamutuk $155.383.17 tanba ida ne’e halo ba komunidade sira kbi’it laek sira atu hela tanba ne’e mak sepfope ajuda inan-iman sira ne’ebe mak la forsa la iha ne’e. “ Uma ne’e hahu iha tinan kotuk 2014 fulan maio remata iha fulan Novembru maibe foin mak SEPFOPE mai entrega ba komunidade.  
Nune’e mos Fernando Sarmentu nudar Kbi’it laek hateten katak, nia fo agrese ba governu liu-liu ba Sepfope tanba sepfope halo uma hamon fo ba kbi’it laek sira. “ Ami laran luak tebes ba governu bele ajuda ami, halo uma diak ba fo ami atu hela no husu ba SEPFOPE atu bele halo mos uma lima ba komunidade liu-liu ba sira kbit laek iha Distrito seluk liu husi program emprego rural.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...