Sekretariu Estadu SEPFOPE asina memorandu entendimentu ho iCOOP Korea



 
Diskursu Sekretariu Estadu SEPFOPE, Iha aniversario ICOOP Korea do Sul

Sekretariu Estadu Entrega kafe no tais ba Chairperson ICOOP Sra. Oh Miyea

Sekretariu Estadu entrega kafe no tais ba Chairperson ICOOP Sra. Oh Miyea

Foto hamutu hafoin asina MoU Entre SEPFOPE ho ICOOP

Sekretraiu Estadu foto hamutuk ho Chairperson ICOOP hafoin asina MoU

Sekretraiu Estadu asina MoU ho Chairperson ICOOP

Sekretraiu estadu partisipa iha sermonia aniversairio ICOOP

Sekretraiu estadu partisipa iha sermonia aniversairio ICOOP

Encontru bilateral entre SEPFOPE ho ICOOP

Foto hamutuk hafoin encontru bilateral iha salaun ICOOP

Korea, Sekretariu Estadu Politika Formasaun Professional no Empregu(SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa hamutuk ho komitiva partisipa iha Sermonia aniversaio iCOOP Dream Natural Park iha area Gurye, iCOOP mak movimento koopertaiva bo’ot ida iha nasaun korea do sul ho total membro hamutuk 200,000 pessoal. 

Iha okaziaun ne’e sekretraiu estadu sepfope ho komitiva visita no mos hare atividade kooperativa ICOOP ian mos halo diskusaun kona ba oinsa atividade kooperativa bele fo kontobusaun ekonmonia nasional iha korea do sul no mos iha Timor Leste, durante diskusaun neé ICOOP mos diskuti oinsa mak bele apoio nasaun sira sluk iha Azia inkuli mos Timor Lestekona ba kriasaun kooperativa.

Entertantu iha sermonia principal neé ba aniversario ICOOP Gurye Natural Park neé Chairperson ICOOP Sra. Oh Miyean ho Sekretraiu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa asina memorandu entendimentu ida nebe’e ho akordu ida katak ICOOP sei fo bolso estdu ba Timor oan nain lima hodu tuir formasaun iha Korea do Sul. 

Akordu neé validu ba tinan rua no sei hanaruk tuir nesesidade no tipo formasaun nebe’e ICOOP ofrese mak nain tolu ba tuir skill treining ba programa no nain rua ba escola iha Universidade. Media SEPFOPE ( Tika & Julio)

Sekretariu Estadu SEPFOPE Encontru Hamutuk ho Maior Hwaseong City





Sekretariu Estadu SEPFOPE Encontru Hamutuk ho Maior Hwaseong City

Korea, Sekretariu estadu ba Politika Formasaun Professional no empregu, Ilidio Ximenes da Costa hasaoru malu ho Maior Maior Hwaseong City Sr. Chi. Iha sorumutu neé sekretraiu estadu SEPFOPE fo agredecemento ba Hwaseong City nebe’e prepara tina ona komputador hamutuk unidade 150 atu bele distribui ba centru formasaun no instituisaun formasaun nebe mak hetan ona akreditasaun no registrasaun husi SEPFOPE liu husi INDMO. Encontru neé realiza iha loron 17 fulan Abril tinan 2015 iha Cidade Korea do Sul.

Hwaseong City hanesan centru ba area industria automotive iha nasaun Korea do Sul, industria bo’ot hanesan Hyundai no KIA produs iha cidade Hwaseong alende kompanhia boot iha iha mos industria kiik automovel Hwaseong City hamutuk 17.000 iha cidade refere. 

Iha sorumutu ne’’e Maio Hwaseong City hato’o insiativa atu fo apoio ba Timor ona atu bele mai serbisu no tuir formasaun iha area automotive, maior husi cidade neé mos iha hanoin atu organiza kompanhia sira iha ninia cidade atu haruka makina produsaun ba iha Timor Lestehodi bele utiliza no mos bele kria kampu de serbisu ba joventude sira iha Timor Leste. 

Entertantu Sekretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio hato’o mos pedido atu haruka Timor Oan mai tuir Formasaun iha Korea du Sul antes Hwanseong City haruka makina ba Timor.  Tuir formasaun ba konstrusaun, Alat Berat nian liu-liu Formasaun nebe lalais liu.no mos bele hahu loke industria kona ba Kareta no Motor iha Timor-leste. Media SEPFOPE ( Tika & Julio)



AKORDO KOLETIVU

Ohin loron 26 Marsu tinan 2015 iha eskritóriu Inspesaun Jeral Trabalho – IGT,rua Caicoli,realiza ona sorumutu entre ajénsia ho kompanhia estiva sira hotu ne’ebe halo atividade iha portu,Konfederasaun Sindikatu Timor Leste – KSTL ho Autoridaded kompetente portu hodi buka solusaun ba irregularidade nebe’e akontese iha portu Dili. 

Sorumutu ohin loron organiza husi IGT ho nia equipa tomak no hetan partisipasaun màximu husi Senhor Constâncio Guterres – Director Ajensia Ariana Timor Estevedores, Senhor Mateus Joaquim – Representante Ajensia Troy Logistics Services, Senhor Rafael Mendes Ribeiro – Director Ajensia SDV Logistika, Senhor Antonio Castillo- Representante Crossland Shipping, Representante Diresaun Nacional da Formação Profissional Diresaun Nacional Transportes Maritima / APORTIL, Senhor João C. Da Silva – Adjunto Comandante Policia t – PNTL no Representante INDMO, Alexandre da Silva Paisico – OTPTL, Senhor José da Conceição Secretariu Jeral KSTL, Senhor Paulino da Costa – Secretariu SMET-TL. 

Liu husi diskusaun nebe’e klean parte sira produs konkordánsia no rekomendasaun  balun maka hanesan konsta iha aktu ida ne’e, nebe’e descreve tuir mai, Iha aktu ida ne’e, parte I maka Ajénsia sira hotu nebe’e halo atividade iha portu ho compnhia estiva hotu ho parte II maka Konfederasaun  Sindikatu Timor – Leste KSTL, Parte rua konsiente katak iha duni irregularidade nebe’e la tuir Lei Traballu no .4/2012, tamba ida ne’e parte rua konkorda hodi kumpri tuir norma sira nebe’e konsta iha Lei Traballu no .4/2012, maka hanesan tuir  ne’e :  

  1. Parte rua konkorda hodi halo kontratu traballu escritu antes hahu fali (reativa) servisu karega no deskaregamentu kontétor hodi kumpri tuir artigo 9 e seguinte Lei no .4/2012 
  2. Parte rua konkorda hodi hala’o servisu tuir periódo normal traballu mais horas extraórdinariu, nebe’e konsta iha artigu 25/1-2 no 27/1-4 Lei Traballu no .4/2012,( trabalhador ida labele servisu liu oras normal loron ida oras 8 no semana ida oras 44 orasextraórdinariu loron ida labele oras 4  maka total loron ida oras 12, semana ida orasextraórdinariu 16 maka total semana ida labele liu oras 60 )
  3. Parte rua konkorda ho konsiente hodi kumpri sira nia dever ka obrigasaun konaba norma seguransa, ijiene no saúde  traballu nebe’e konsta iha artigu 20/a, b no c, artigu 21/a,c, e no g, artigu 34, artigu 35,36 no 37 Lei Traballu no.4/2012,
  4. Parte I konkorda ho konsiente hodi fó formasaun professional ba kandidatu traballador antes hala’o servisu, hodi tuir artigu 20/b no 35/2-d Lei Traballu no.4/2012, 
  5. Parte I konkorda ho konsiente hodi apresenta komunikasaun escrita, iha tempu nebe’e labele ultrapassa horas 48, ba IGT kazu iha asidente traballu no doensas professional grave iha servisu fatin ka husi uma ba fatin servisu no Vice-Versa, no servisu empregdor iha liur hodi kumpri tuir artigu 46 DL no.19/2010 no artigu 5/a Lei Trabalho no.4/2012, 
  6. Parte I konkorda ho konsiente hodi aprezenta relatoriu eskrita, trimestralmente, ba IGT kona ba dados assidente traballu no doensas professional grave hodi kumpri tuir artigu 47 DL no.19/2010 Lei Trabalho no.4/2012.
Trabalhador iha portu tenki organiza an ho diak ka iha umbrella ida hodi bele fasil atu halo kontrolu iha area servisu hodi halo funcionamentu servisu turnu no tenke regista iha instituisaun kompetente, Parte rua konkorda hodi halo servisu turnu tuir artigu 29 Lei Trabalho no.4/2012, Parte rua konkorda hodi redus horariu traballu nebe’e excede maibe mantén salariu atual, Parte I tenke entrega planu kurrikulum ba formasaun professional kona ba seguransa no saúde traballu ba SEPFOPE hodi kumpri artigu 34/2-d Lei Trabalho no.4/2012, Trabalhador hotu-hotu obrigatóriu tenke partisipa iha formasaun professional kona ba seguransa no saúde traballu minimu durante oras 120 ho gradualmente, nebe’e organiza husi ajénsia nebe’e servisu iha portu ka husi organizasaun sira seluk tuir horáriu nebe’e determina, Trabalhador ne’ebe laiha sertifikadu formasaun professional kona seguransa no saúde traballu husi autoridade ka instituisaun kompetente sei labele assessu servisu iha portu, Se parte II maka kontra númeru 5/a no b akordu idha ne’e,maka konsidera laiha relasaun servisu entre parte sira no laiha direitu atu halo akuzasaun no kontestasaun, Se parte II maka kontra número 5/c no d akordu ida ne’e konsidera halo violasaun ba Lei Trabalho  no.4/2012, maka parte I poder atu halo terminasaun kontratu traballu ho justa kauza tuir artigo 50/3-d Lei traballu no.4/2012, no parte II laiha direitu ba indemnizasaun, Se parte I mak kontra número 5 akordu ida ne’e, konsidera hanesan halo violsaun ba Lei Trabalho I no.4/2012, no IGT  hanesan autoridade kompetente sei aplika sansaun pena multa tuir artigu 49 DL 19/2010,

Parte sira Recomenda  ba instituisau relevante Governu no ajénsia no sira seluk nebe’e relevante, ba assuntu sira nebe’e liga ba sira nia kopeténsia, maka hanesan tuir ne’e :

  • Rekomenda ba SEPFOPE liu husi Diresaun Nacional Formasaun Profesional- DNFOP no Institutu Nacional de Mão de Obra- INDMO hodi fó apoiu ba formasaun professional no safety and health at workplaces ntro sertifikasaun ba kandidatu ba traballador portu,
  • Recomenda ba OIT liu husi IGT no KSTL, hodi fó apoiu ba formasaun espesifiku kona ba safety and health at work on port,
  • Rekomenda ba ajénsia no SEPFOPE- INDMO hodi imidiatamente fo formasaun ba supervisor sira kona ba safety at workplaces hodi halo supervesaun ba safety no mos orienta trabalhador sira iha portu,
  • Rekomenda ba Ministériu Obras Públika no transportes liu husi Diresaun Nasional Transporte Marritima atu halo koperasaun ho inspesaun Jeral Traballu – IGT NO instituisaun seluk relevante hodi fó sertifikasaun ba equipamento pezado nebe’e uza ba karega no deskaregamentu iha portu Dili, tuir padraun internasional.
  • Rekomenda Ministériu Obras Pública no Transportes liu husi Diresaun Nasional Transporte Marritima , APORTIL servisu hamutuk ho AND no IGT hodi fo sertifikasaun bar RÓ Crean, container tuir padraun internacional,
  • Rekomenda ba Diresaun Nasional Jestaun Portu Dili , APORTIL hodi halo jestaun de asesu iha portu nebe’e diak no kredivel hanesan, SOP, uza sistema  finger print access ho ID Card electronic ka ISPS Code, Port Facility security plan hodi kontrola  movimentu ba atividade iha area portu,
  • Husu ba parte I hodi apresenta lista trballhador hodi bele halo kontrolu pessoalmente, ( temporary pass, no permanent passed ID )
  • Rekomenda ba ajénsia no kompanhia estiva sira hotu nebe’e halo operasaun iha portu      hodi fó kontribuisaun máximu no banati tuir akordu ida ne’e no implementa iha pratika, akordu ida ne’e la taka dalan ba traballador ne’ebe individualmente hakarak kumpri norma sira ne’e konsta iha akordu ida ne’e no Lei no.4/2012, Norma sira ne’ebe la mensiona iha akordu ida ne’e maka sei regula tuir Lei Traballu no.4/2012, no DL no. 19/2010 no lei sira ne’ebe vijente iha area relevante, Akordu ida hahu implementa iha loron tuir kedas liu tiha ni-nian asinatura husi parte sira
  •  

SEPFOPE Hadia Rezimi Kareira Ba Formador Formasaun







DILI : Sekretariu Estadu Politika Formasaun  Profesional no Emprego (SEPFOPE) Liu husi Diresaun Nasional Jeral Departamentu Jurudiku Halao workshop kona ba Estatutu Kareira Formador Formasaun Professional. hodi hadia  rezimi kareira  ba formador hirak ne’ebe durante ne’e fo formasaun ba formandu sira iha sentru  Tibar ho Sentru Senai Bekora.
            Direktor Jeral SEPFOPE Jacinto Baros hatete, SEPFOPE bolu ona  formador  iha sentru formasaun hot-hotu  liu-liu  sentru hirak  ne’ebe maka husi  Governo finansia  no tutela ba membru Governo sira ,atu nune’e sira  tur hamutuk    kria workshop ida hodi  diskuti konaba draf  Juridiku  nian oinsa  maka atu   hadia sira nia rezimi kareiara. “Ami bolu sira mai tur hamutuk hodi diskuti  ba sira nia rezimi de kareira  ka sira nia estatutu.Tanba durante ne’e formador sira  nia estatutu  seidauk  klaru ,maski sira fo ona sira nia kontribuisaun ba sentru hot-hotu maibe  sira nia salariu ne’e lahanesan,ida ne’e maka ita persija hadia  atu nune’e formador  hirak ne’e ble motiva iha hanorin ,” Nia dehan,formador hirak ne’e  balun uluk iha Dosente de pois maka sira muda fali mai treinador,aliened ne’e iha mudansa salariu ba dosente iha UNTL formador hirak hanorin iha sentru ne’e salariu  lahanesan uluk ho ne’e maka parte politika husi SEPFOPE ninian kria mekanismu ida  oinsa maka atu regula halo didiak  ba maluk hirak ne’ebe fo formasaun ba  formandu iha sentru sira .
             
Tuir nia katak, iha nivel diskusaun ne’e SEPFOPE hakarak atu muda iha  sira nia nivel salariu oinsa maka iha diretu atu muda formasaun formador hirak ne’e premeiru tama iha nivel formador tekniku no depois tama fali iha nivel superior atu nune’e sira bele ho diak ,tanba iha Timor leste agora dadaun iha ona sistema konaba sertifikadu,sertifikadu ida  to’o sertifikadu 4,ho ne’e maka SEPFOPE hakarak halo mudansa ba sertifikadu hirak ne’e atu nune’e sira nia salariu to’o iha ne’eba no sira nia  kapasidade mos tuir sira nia salariu ne’ebe maka iha .
            
 Diretor ne’e  informa katak ,formador hirak ne’e sira nia salariu barak mka iha $ 2.70 ne’e salariu bo’ot liu iha formador balun  $ 2.00 no balun $ 1.50 hanesan funsionariu nivel III,depois formador sira hanorin formandu bar-barak ema hirak ne’e  no formandu balun hahu ona ba kaer projetu bo’ot –bo’ot maibe  formador sira nia salariu maka markapasu hela deit ,signifika katak, sira nia salariu laiha mudansa tanba  seidauk iha regulamentu . hatete  Jacinto
           
 Iha diskusaunm  SEPFOPE ho Sentru  Juridiku  atu hasae formador sira nia salariu no hadia diak liu tan  sira progresaun ba sistema kareira ne’ebe maka iha. Iha Ftin hanesan Asesora Juridiku SEPFOPE Melisa Caldas hatete,iha diskusaun  SEPFOPE ho Departementu  sentru Juridiku nian  hodi diskutia konaba rezimi kareira ba formador hirak ne’ebe fasilita formasaun ba jovemtudi sira .
          
  “Formador sira hanesan funsaun ida espesifiku  no fo kapasitasaun ba rekursu humanu  Timor leste nian,ho ne’e maka ita ohin halo diskusaun hodi hadia formasau  ita mos  fo kareira  ba sira hodi insentiva sira atu nune’e formador hirak ne’e  fo formasaun ba rekursu humanu Timor oan mos iha kualidade .
           
Tuir nia katak  iha  diskusaun ida ne’e atu hare ba oinsa atu aumenta sira nia salariu ,bele aumenta mais uituan deit tuir sira nia funsaun . Sentru ne’ebe mabe’e  marka iha diskusaun rezimi kareira ne’e mai husi sentru  Professional 2 ne’ebe maka tutela husi SEPFOPE  hanesan  Tibar ho Bekora ,nune’e mos iha tan sentru husi SEFTEK,IADE ,Akademia Polisia no mos sentru hirak seluk tan. Formador hirak ne’e iha deferenti balun iha funsionariu publiku no iha formador balun maka iha kontratu serbisu deit. Tuir politika Governo rezimi  ka estatutu ne’e mosu tanba  politika Governo iha planu atu hadia capital humanu ,hadia liu husi eskola no formasaun  formal ,formasaun ne’ebe teknika. Quarta-feira(01/04) (Tika/Agio).








Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...