Dili - Seketariu Estadu
Politika ba Formasaun Profisional no Empregu (SEPFOPE) Liu husi Diresaun
Nasional Empregu (DNE) hamutuk ho Embaixadador Australia iha Timor Leste halo
despida ba trabalhadores timor oan 20 ne’ebe hetan kontratu husi emprezariu
Australia  ne’ebe atu servisu iha area
hortikultura (ku’u has) iha ketring norte teritoriu Darwin (Australia).  
Objektivu  husi despidida ne’e nudar bukae ida ba iha
trabalhadores sira atu bele servisu tuir kontraktu, regras, lei ne’ebe mak
estabelese  tiha ona iha Timor leste
no  Australia.
 “Ohin objektivu ita halo despedida ba ita nia
trabalhadores timoroan 20 ne’ebe hetan kontraktu husi emprezariu Australia iha
area hortikultura ninian liu ba kuu has iha ketring iha norte teritori Darwin
tamba ne’e mak aban sira sai, tan ne’e sermonia despidada ba sira sai hanesan
bukae ida ba sira atu nune’e sira ba servisu karik tuir kontraktu, tuir regra,
tuir lei ne’ebe mak establese tiha ona iha ne’e nomos iha Australia,” dehan
Diretor Nasional  no Emprego Paul Alves  iha sermonia Despedida ne’ebe halao  iha salao enkontru SEPFOPE  Caicoli Segunda – Feira (29/09).
“ Sira ne’e  ba katak governu iha duni atensaun makas ba
sira atu ne’e sira fila mos sente katak laos sira ba nar-naran deit maibe sira
ba liu husi governu nia liman,” Paul fo rajaun
rajaun seluk ne’ebe
governu halo despedida  ba iha
trabalhadores timor-oan sira mak nudar 
knar  governu nia responsabilidade
tamba governu iha atensaun ba nia ema sira ne’ebe mak hetan oportunidade
servisu  ne’ebe liu husi governu liu –liu
SEPFOPE. 
informa katak
Trabalhadores 20 ne’ebe mak ba ,hetan kontraktu husi emprezariu (kompania) ida
deit mak kompana konekto tamba durante ne’e kompania refere fo ona servisu ba
iha timr oan sira hamutuk ema nain 60 iha area hortikultura ne’ebe namkari iha
Norte Teritoriu Darwin.
 “Ita hatene katak sira hili ona grupu tolu mak
hanesan ba ku’u modas paragus iha Melboun ema ruanulu (20), grupu pateka ninian
ema ruanulu (20) no agora sira hili tan ema ruanulu(20) ba kuu has ninian,
portantu iha area holtikultura ninian kompana konekto hili ona ita nia
trabalhadores ema neen nulu  (60)  ne’ebe oras ne’e servisu ona iha Australia”.
Kona ba target
trabalhadores iha area holtikultura , katak depende ba iha lista , bainhira
kompana Australia hakarak trabalhadores 
timoroan ida ka liu depende ba iha kompana nia presiza.Paul Hatutan
“Ita lahatene tamba iha
korea ninian ita hatene ona katak kada tinan konta ne’e ita hatene lolos maibe
Australia ninian depende wainhira servisu, sira presiza ema entaun sira
telephone mai Timor naran katak ita iha lista baze de dadus preparadu  wainhira sira rekruta karik ita iha hela atu
bele oferese ba iha sira”.
kona ba Rekejitu sira ,
Direktor ne’e dehan trabalhadores sira atu ba servisu   tenke prese rekejitu sira mak hanesan foun
foun  tuir ezame englesh ninian tamba
durante ne’e fo ona  ezame ba dala rua
ne’ebe realize iha  2012 no 2013
importante timoroan sira rasik tenke buka 
dalan atu oinsa bele kapasita sira nia an hodi hadia nia lian inglesh.
“ Rekejitu mak
tuir  ezame Inglesh sira ne’ebe agora ba
sira lista ultimo iha tinan 2012 ninian tamba iha 2013 sei iha lista hela tamba
ema ne’ebe mai pastisipa iha ne’e besik ema rihun ida resin ona tamba iha ezame
dahuluk ema tuir atus walu resin maibe liu atus hat resin deit no atus rua
resin mak iha holtikultura ninian   no
ida ne’e mak hanesan nuneru ikus ona,” katak Paul.
Nia mos infroma tan
katak iha fulan outubru kompana ida mos sei mai hodi fo    entervista tan ba iha Timoroan sira ne’ebe
mak naran tama ona iha lista hamutuk ema nain 60 maibe sei hili deit ema nain
ruanulu resin walu mak sei haruka servisu iha Australia maibe naran hirak ne’e
sei foti husi lista 2013 nian.
 Alende ne’e nia  mos klarifika 
katak kona ba kontraktu ba iha trablahadores sira kada fulan 6 no remata
sira fila fali mai iha TL maibe sira sei fila 
hodi servisu no depende ba iha pertasaun servisu  trabalhadores nian.
 “Ida ne’e servisu musiman ninian , tanba nee
sira fila fali mai to’o  tempu has ninian
sira bolu fila fali maibe depende bainhira sira balun ne’ebe mak servisu ladiak
kompana sei la bolu no ba sira ne’ebe pertasaun diak fulan neen bolu fila fali
deit,”hateten Paul Alves.
Nia mos infroma katak
trabalhadores sira ne’ebe servisu iha Australia Governu TL liu husi SEPFOPE
kontinua halo monitorizasaun no observasaun ba trablahdores iha sira servisu
fatin hodi hare kona problema ruma sira hasoru tamba iha adidu ida ne’ebe mak
iha Kambera sempre tau matan ba sira. 
Alende ne’e iha fatin
hanesan Diretor  Jeral SEPFOPE Jacinto
Baros Gusmao husu ba iha trablahadores sira tenke hatudu kompartametu diak hodi
bele servisu hadia moris uma laran nomos familia.
Tuir nia katak iha
Australia  servisu kada oras ida sei
hetan $22, husu atu bele uza osan hirak ne’e bele halo buat ruma iha TL hodi transforma
moris diak iha futuru.
Nune’e mos husu ba iha
trabalhadores sira atu bele kuidadu an hodi fila ho isin diak labele akontese
hanesan trabalhadores sira ne’e servisu iha nasaun Korea.
“ Laos servisu  tiha fila 
fali mai mak hola kuluna boot sira lian to’o dadersan , maibe tenke iha
mehi halo buat ruma hanesan loke kompana tamba iha ne’eba servisu kada orass
ida $22 ne’e osan boot,” 
Iha sermonia despedida
refere marka prezensa husi embaixada Australia ba Timor Leste nomos  familia trabalhadores sira mak partisipa iha Seremonia
refere. Media SEPFOPE/Lidia Simões









