![]() |
|
Diskursu Secretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes
da Costa wainhira loke officialmente espozisaun karreira SEPFOPE 2013 iha
Distrito Baucau, 27-07-2013
|
Espozisaun Karreira SEPFOPE 2013 iha Distrito Baucau
Buletin Inspesaun Jeral Trabalho 2013
Buletin Inspesaun Jeral
Trabalho 2013
Resultadu evolusaun
atividade IJT (Jan-Jun 2013)
Inspesaun
Jeral Traballu (IJT) hanesan servisu públiku, iha direta dependensia ba membro
Governu responsavel ba area Traballu, ho nia knár atu halo kontrolu ba
kumprimentu ba norma sira konaba kondisaun traballu, prevensaun ba risku
profissional, ba seguransa sosial, kolakasaun, empregu no protesaun desempregu,
traballador estrangeiru no normas sira seluk nebe’e lei atribui.
Durante
fulan ne’en primeiru (Janeiru-Junho) tinan 2013, halao tiha ona aktividade sira
hanesan tuir mai ne’e:
1.
Visita
inspesaun traballu
Atu assegura IJT nia knár nebe’e hatur iha Lei
Traballu no Estatutu IJT, maka durante periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida
ne’e, IJT halao tiha ona 268 visita inspesaun traballu ba área promosaun ba
melhoramentu kondisaun traballu ba emprezas nacional no internasional abranje
2,258 traballadores (M/F) no 138 visita inspesaun traballu ba área prevensaun
ba risku profissional (seguransa no saúde) ba emprezas nasional no
internasional abranje 3,027 traballadores (M/F).
2.
Sosializasaun
Lei Traballu
Durante
periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT halao ona sosializasaun Lei
Traballu, Estatutu IJT, Lei Greve no Seguransa no Saúde iha servisu iha
Distritos 5 ho total 455 partisipante maka hanesan : Distrito Covalima ho total
100 partisipante; Distritu Baucau ho total 102 partisipante; Distrito Ermera ho
total 53 partisipante; Distrito Aileu ho total 100 partisipante no Distrito
Liquiça ho total 100 partisipante.
Partisipantes
sira mai husi empregador, traballador, autoridade lokal (administrador sub
distritos no Chefe Sukus sira).
Objetivu
sosializasaun atu fahe informasaun ba partisipantes sira konaba implementasaun
Lei Traballu, Estatutu IJT, Lei Greve no Seguransa no Saúde iha servisu fatin, atu
nune’e kada parte bele hatene sira nia obrigasaun no direitu atu nune’e sira bele
kria relasaun insdutria ida nebe’e harmonia, paz no estavel hodi bele hetan produtividade
no ekonomia ida nebe’e sustentavel no forte, artikularmenteiha iha sira nia
empreza no em jeral ba Nasaun Joven ida ne’e.
3.
Emissaun
Pareser ba Vistu Trabalho no Vistu Fixasaun Residensia
Durante periodu entre Janeiru to Junhu
tinan ida ne’e, IJT simu 486 pedidu husi ema estrangeiru nebe’e hakarak
investe no servisu iha territoriu nacional Timor-Leste hodi bele hetan paraser ba
Vistu Traballu no
Vistu Fixasaun Residensia.
Husi pedidu
sira ne’e, IJT emiti ona 271 pareser favorável ba Vistu Traballu ba traballador
estrangeiru qualifikadu no 46 Vistu Fixasaun Residênsia ba empregador nebe
hakarak investe iha território nasional tomak. Além de ne’e mos emiti ona 27
pareser desfavorável ba Vistu Traballu ba traballador estrangeirus nebe’e laiha
qualifikasaun profissional hodi bele hetan Vistu Traballu.
Além de sira
ne’e, IJT mos halao prosessa ona 22 kanselamentu ba pareser Vistu Traballu ne’ebe
IJT emiti tiha ona ba traballador estrangeiru bazeia ba pedidu eskrita husi
sira nian empregador tamba sira muda ba empreza seluk ka fila fali ona ba sira nian
nasaun orijin.
4.
Kazu
idenfikadu
Resultadu
husi visita Inspesaun nebe’e temi iha leten, IJT indentifika iha duni irregularidade
ba direitus traballador sira, liu-liu traballador timor oan. Kazu nebe’e inspector
do trabalho sira identifika hamutuk 258 emprezas (189 emprezas nasional) maka
iha irregularidade no abranje 2,251 traballador (1,846 traballador nasional).
Kazu sira maka hanesan: kazu falta ba pagamentu saláriu mínimo iha 32 emprezas
(29 emprezas nasional) abranje 49 traballador (45 traballador nasional); kazu
falta de kontratu traballu eskrito iha 38 emprezas (33 emprezas nasional)
abranje 275 traballador (233 traballador nasional); kazu seguransa no saúde iha
servisu fatin iha 106 emprezas (70 emprezas nasional) abranje 1, 806
traballador ( 1,483 traballador nasional); kazu uza vistu turista halo servisu
iha 7 emprezas (1 emprezas nasional) abranje 14 traballador; kazu sira seluk tan iha 71 emprezas ( 59
emprezas nacional) abranje 107 traballador (85 traballador nasional).
5.
Medidas
aplikadu
Resultadu
husi irregularidade nebe’e temi iha letan, IJT aplika ona medidas sansionatoriu
ba emprezas nebe’e identifikadu iha leten, maka hanesan: 128 termus nofikasaun, 27 auto advertensia no
29 auto notisia total multa $ 10,465.00 (selu tiha ona $7,820.00 no seidauk 2,645.00)
ba konta bankaria Estado Timor-Leste.
Além de
pagamentu multa, IJT mos obriga empreza sira nebe’e falta atu selu saláriu
mínimu no subsídiu anual, horasextraordináriu etc. atu nune’e hodi selu hikas fali dividas
saláriu traballador sira nebe’e sira seidauk selu. Total montante $ 11,109
abranje 85 traballador (71 traballaor nasional) husi 11 emprezas (1 empreza
nasional). Dívidas sira ne’e maka hanesan saláriu mínimu 3 traballador;
subsídio anual 4 traballador; horas extraodinariu 28 traballador no lisensa
anual 39 traballador.
6.
Kontratu Traballu
Durante
periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT registu no legaliza ona 1,456
kontratu traballu eskrita ba traballador (1,162 traballador nacional no 294
traballador internasional) abranje 235 emprezas nacional no internasional.
7.
Queixa
apresentadu
Durante
periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT simu no registu ona 64
queixa mai husi 64 trabalhador nacional, husi ida ne’e , 15 kazu resolve ona,
42 kazu sei hela prossessu nia laran no 7 kazu haruka ba servisu mediasaun no
konsiliasaun.
Data Publikasaun
12/7/2013
Inspetur
Jeral Traballu
SEPFOPE-HRD COREIA VIZITA EPS JAKARTA
SEPFOPE-HRD
COREIA VIZITA EPS JAKARTA
Iha
loron 5 fulan Julho tinan 2013, delegasaun husi Secretario Estado ba Politica
Formasaun Professional no Emprego liu husi Diresaun Nasional Emprego iha tinan
2013 sei implementa programa foun ba kandidato trabalhadores Timor oan sira antes
atu ba servisu iha nasaun Coreia do Sul, liu husi departamentu EPS (Employment
Permit System) SEPFOPE programa ne’e bolu ho naran CBT (Computer base test) tamba durante ne’e nasaun Timor Leste uza sistema
ho naran PBT (Paper base test).
Programa
PBT ne’ e rasik hahu implementa ona iha tinan 2010 to 2012 (agora), Programa
PBT (Paper base test) ne’e rasik
hala’ o ona ba dala 5 iha Timor Leste ho nia resultado husi Programa PBT ne’e
Timor Leste haruka ona trabalhadores hamutuk 1,333 ba Coreia do Sul hodi
servisu iha area 3 mak hanensan Peskas, Agrucultura no Fabrika.
Kona ba
programa PBT ne’e rasik tuir planu SEPFOPE liu husi Diresaun Nasional Emprego
Sr.Paulo Alves esplika katak governo
Coreia do Sul liu husi HRD (Human Resource Development) husu atu nasaun nebe mak haruka trabalhadores sira ba servisu iha Coreia do Sul atu bele implementa
ona programa foun nebe uza sistema
online ho naran CBT (Computer Base Test).
Paulo Alves mos hatutan katak Timor Leste liu husi Secretariu Estado ba
Politika Formasaun Professional no Emprego sei hahu implementa iha fulan
Novembro tinan 2013.
Delegasaun
husi SEPFOPE nebe kompostu husi Chefe Gabinete SEPFOPE Benigno da Cruz, Director Nasional Emprego, Sr. Paulo
Alves,Chefe Departamentu PER, Sr. Lucio Bere Tasi, Chefe Employment Permit
System SEPFOPE, Valencio de Jesus hamutuk
ho director HRD Corea Mr.Young, no chefe mestre lian Koreia Dr.Lee halao mos
enkontru ho Director Geral EPS (Employment Permit System) Indonesia Mr.
Min Kyung il ho funsionario HRD Coreia iha Jakarta hodi koalia kona ba
esperiensia ne’ ebe sira hetan durante ne’ e.
Director
Geral EPS (Employment Permit System)
Indonesia Mr. Min Kyung il iha nian lian fuan hatete mos katak programa CBT iha
Indonesia foin mak hahu iha tinan 2012 liu ba, antes ne’e HRD Corea do Sul iha
Jakarta liu husi Employment Permit System
(EPS) iha Jakarta uza sistema PBT hodi halo teste ba kandidato trabalhadores,
tuir dadus husi centru EPS Jakarta iha fulan Junho 2013 tes ba PBT iha nasaun Indonesia hala’o iha Medan, Jakarta,
Bandung, Solo, no Mr. Sr. Min Kyung il ne’e mos hatutan katak iha tinan kotuk
sira haruka trabalhadores husi Indonesia hamutuk 6200 hodi ba serbisu iha
Coreai do Sul liu husi Programa CBT nebe sira implementa ona iha tinan kotuk
liu ba no programa CBT ne’e rasik realiza deit iha Jakarta.
Delegasaun
husi SEPFOPE halo mos visita ba iha Balai Besar pengembangan dan Perlindungan
Tenaga Kerja Indonesia (BNP2TKI) hodi hare besik liu oinsa implementasaun
programa Computer Base test ba kandidato
trabalhadores husi Indonesia iha Jalan Kemayora iha Jakarta Selatan.
Programa CBT ne’e rasik tuir Chefe BNP2TKI Sr. Romandi
Syamsudi, Koreia-Indonesia Technical and Culture Cooperation centre ( KITCC) haktuir
katak kada fulan 4, no tuir dadus kada fulan sira bele haruka trabalhadores
hamutuk 600 ba serbisu iha Coreia do Sul, Sr. Romandi mos hatutan katak
programa CBT ne rasik fahe ba parte 2 mak hanesan CBT spesifiku hala’o ba
trabaldores Indonesia nebe uluk servisu ona iha Corea do Sul no fila fali mai
Indonesia ho razaun sira nian kontraktu serbisu hotu no CBT geral, hala’o ba trabalhodres sira nebe
sidauk ba serbisu iha Corea do sul, Chefe BNP2TKI mos haktuir katak Programa CBT
iha tinan 2013 ne’ e rasik fahe ba area 3 mak hanesan Fabrika, peskas no
konstruksaun, no kandidatu sira bele asesu informasaun liu husi website HRD
koreia nian iha Indonesia oinsa bele tuir izame CBT iha Jakarta.
Iha
visita ne’ e chefe gabinete SEPFOPE Sr.Benigno Humberto da Cruz haktuir katak
visita ne’e importante tebes mai instituisaun ida ne’ e tamba liu husi vizita
ida ne’ e bele sai nudar referensia mai SEPFOPE wainhira implementa CBT iha
fulan Novembru tinan ida ne’e, tamba programa ne’e hanesan programa foun ida,
tamba ne’ e ita presija tebes atu halao visita ida ne’e hodi bele hetan
esperiensia husi maluk sira iha nasaun seluk hanesan Indonesia.
Delegasaun
husi SEPFOPE, hafoin hala’o enkontru iha centru EPS Coreia Indonesia,
delegasaun ne’e mos halao visita ba Korea Culture Centre Embassy of the
Republic of Korea no delegasaun ne’e simu diretamente husi Director Geral Rezky Seokgi kim no Deputy Director Geral
Tang Jongry iha Equity Tower-Jakarta Pusat.
Centru
cultura koreia loke ona tinan ida ho balu no hetan mos visita barak husi komunidade
estrangeiro no komunidade iha rai laran
mos.
Iha
parte seluk centru kultura Coreia loke mos formasaun ba lian Coreia ba
estudante no Juventude inklui funsionario Publiko sira. Director Geral Rezky Seokgi kim esplika katak objektivu husi loke centro formasun lian Coreia mak oinsa
bele hametin liu tan relasaun husi Nasaun Indonesia no Republika Coreia no oinsa
bele mos kapasita estudantes no partisipantes sira ne’ebe mak tuir formasaun
lian Koreia refere.
Director
geral ne’e hatutan katak Centru Formasaun ba lingua Coreia ne’ e hetan antusiasmo
makas husi maluk sira. Media SEPFOPE.
Subscribe to:
Posts (Atom)







