Espozisaun Karreira SEPFOPE 2013 iha Distrito Baucau

Diskursu Secretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa wainhira loke officialmente espozisaun karreira SEPFOPE 2013 iha Distrito Baucau, 27-07-2013


Secretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa akompanha husi Adminitrador Distrito Baucau Antonio AGuterres, Director Geral SEPFOPE Jasinto Director Nacional Emprego Paulo Alves visita Stand husi Centru Formasaun, Setor Privado, no Universidade nebe partisipa iha Espozisaun Karreira 2013 SEPFOPE  iha Distrito Baucau, 27-07-2013




Secretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa akompanha husi Adminitrador Distrito Baucau Antonio AGuterres, Director Geral SEPFOPE Jasinto Director Nacional Emprego Paulo Alves visita Stand husi Centru Formasaun, Setor Privado, no Universidade nebe partisipa iha Espozisaun Karreira 2013 SEPFOPE  iha Distrito Baucau, 27-07-2013


Buletin Inspesaun Jeral Trabalho 2013



Buletin Inspesaun Jeral Trabalho 2013
Resultadu evolusaun atividade IJT (Jan-Jun 2013)
Inspesaun Jeral Traballu (IJT) hanesan servisu públiku, iha direta dependensia ba membro Governu responsavel ba area Traballu, ho nia knár atu halo kontrolu ba kumprimentu ba norma sira konaba kondisaun traballu, prevensaun ba risku profissional, ba seguransa sosial, kolakasaun, empregu no protesaun desempregu, traballador estrangeiru no normas sira seluk nebe’e lei atribui.
Durante fulan ne’en primeiru (Janeiru-Junho) tinan 2013, halao tiha ona aktividade sira hanesan tuir mai ne’e:
1.       Visita inspesaun traballu

 Atu assegura IJT nia knár nebe’e hatur iha Lei Traballu no Estatutu IJT, maka durante periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT halao tiha ona 268 visita inspesaun traballu ba área promosaun ba melhoramentu kondisaun traballu ba emprezas nacional no internasional abranje 2,258 traballadores (M/F) no 138 visita inspesaun traballu ba área prevensaun ba risku profissional (seguransa no saúde) ba emprezas nasional no internasional abranje 3,027 traballadores (M/F).
2.      Sosializasaun Lei Traballu

Durante periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT halao ona sosializasaun Lei Traballu, Estatutu IJT, Lei Greve no Seguransa no Saúde iha servisu iha Distritos 5 ho total 455 partisipante maka hanesan : Distrito Covalima ho total 100 partisipante; Distritu Baucau ho total 102 partisipante; Distrito Ermera ho total 53 partisipante; Distrito Aileu ho total 100 partisipante no Distrito Liquiça ho total 100 partisipante.
Partisipantes sira mai husi empregador, traballador, autoridade lokal (administrador sub distritos no Chefe Sukus sira).
Objetivu sosializasaun atu fahe informasaun ba partisipantes sira konaba implementasaun Lei Traballu, Estatutu IJT, Lei Greve no Seguransa no Saúde iha servisu fatin, atu nune’e kada parte bele hatene sira nia obrigasaun no direitu atu nune’e sira bele kria relasaun insdutria ida nebe’e harmonia, paz no estavel hodi bele hetan produtividade no ekonomia ida nebe’e sustentavel no forte, artikularmenteiha iha sira nia empreza no em jeral ba Nasaun Joven ida ne’e.
3.      Emissaun Pareser ba Vistu Trabalho no Vistu Fixasaun Residensia
Durante periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT simu 486 pedidu husi ema estrangeiru nebe’e hakarak investe no servisu iha territoriu nacional Timor-Leste hodi bele hetan paraser ba Vistu Traballu no Vistu Fixasaun Residensia.
Husi pedidu sira ne’e, IJT emiti ona 271 pareser favorável ba Vistu Traballu ba traballador estrangeiru qualifikadu no 46 Vistu Fixasaun Residênsia ba empregador nebe hakarak investe iha território nasional tomak. Além de ne’e mos emiti ona 27 pareser desfavorável ba Vistu Traballu ba traballador estrangeirus nebe’e laiha qualifikasaun profissional hodi bele hetan Vistu Traballu.
Além de sira ne’e, IJT mos halao prosessa ona 22 kanselamentu ba pareser Vistu Traballu ne’ebe IJT emiti tiha ona ba traballador estrangeiru bazeia ba pedidu eskrita husi sira nian empregador tamba sira muda ba empreza seluk ka fila fali ona ba sira nian nasaun orijin.
4.      Kazu idenfikadu

Resultadu husi visita Inspesaun nebe’e temi iha leten, IJT indentifika iha duni irregularidade ba direitus traballador sira, liu-liu traballador timor oan. Kazu nebe’e inspector do trabalho sira identifika hamutuk 258 emprezas (189 emprezas nasional) maka iha irregularidade no abranje 2,251 traballador (1,846 traballador nasional). Kazu sira maka hanesan: kazu falta ba pagamentu saláriu mínimo iha 32 emprezas (29 emprezas nasional) abranje 49 traballador (45 traballador nasional); kazu falta de kontratu traballu eskrito iha 38 emprezas (33 emprezas nasional) abranje 275 traballador (233 traballador nasional); kazu seguransa no saúde iha servisu fatin iha 106 emprezas (70 emprezas nasional) abranje 1, 806 traballador ( 1,483 traballador nasional); kazu uza vistu turista halo servisu iha 7 emprezas (1 emprezas nasional) abranje 14 traballador;  kazu sira seluk tan iha 71 emprezas ( 59 emprezas nacional) abranje 107 traballador (85 traballador nasional).

5.      Medidas aplikadu
Resultadu husi irregularidade nebe’e temi iha letan, IJT aplika ona medidas sansionatoriu ba emprezas nebe’e identifikadu iha leten, maka hanesan:  128 termus nofikasaun, 27 auto advertensia no 29 auto notisia total multa $ 10,465.00 (selu tiha ona $7,820.00 no seidauk 2,645.00) ba konta bankaria Estado Timor-Leste.
Além de pagamentu multa, IJT mos obriga empreza sira nebe’e falta atu selu saláriu mínimu no subsídiu anual, horasextraordináriu etc.  atu nune’e hodi selu hikas fali dividas saláriu traballador sira nebe’e sira seidauk selu. Total montante $ 11,109 abranje 85 traballador (71 traballaor nasional) husi 11 emprezas (1 empreza nasional). Dívidas sira ne’e maka hanesan saláriu mínimu 3 traballador; subsídio anual 4 traballador; horas extraodinariu 28 traballador no lisensa anual 39 traballador.
6.      Kontratu Traballu
Durante periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT registu no legaliza ona 1,456 kontratu traballu eskrita ba traballador (1,162 traballador nacional no 294 traballador internasional) abranje 235 emprezas nacional no internasional.
7.      Queixa apresentadu
Durante periodu entre Janeiru to Junhu tinan ida ne’e, IJT simu no registu ona 64 queixa mai husi 64 trabalhador nacional, husi ida ne’e , 15 kazu resolve ona, 42 kazu sei hela prossessu nia laran no 7 kazu haruka ba servisu mediasaun no konsiliasaun.
Info website IGT:  www.igt.gov.tl
Data Publikasaun 12/7/2013
Inspetur Jeral Traballu

SEPFOPE-HRD COREIA VIZITA EPS JAKARTA

SEPFOPE-HRD COREIA VIZITA EPS JAKARTA

Iha loron 5 fulan Julho tinan 2013, delegasaun husi Secretario Estado ba Politica Formasaun Professional no Emprego liu husi Diresaun Nasional Emprego iha tinan 2013 sei implementa programa foun ba kandidato trabalhadores Timor oan sira antes atu ba servisu iha nasaun Coreia do Sul, liu husi departamentu EPS (Employment Permit System) SEPFOPE programa ne’e bolu ho naran CBT (Computer base test) tamba durante ne’e nasaun Timor Leste uza sistema  ho naran PBT (Paper base test).
Programa PBT ne’ e rasik hahu implementa ona iha tinan 2010 to 2012 (agora), Programa PBT (Paper base test) ne’e rasik hala’ o ona ba dala 5 iha Timor Leste ho nia resultado husi Programa PBT ne’e Timor Leste haruka ona trabalhadores hamutuk 1,333 ba Coreia do Sul hodi servisu iha area 3 mak hanensan Peskas, Agrucultura no Fabrika.
Kona ba programa PBT ne’e rasik tuir planu SEPFOPE liu husi Diresaun Nasional Emprego Sr.Paulo Alves esplika katak  governo Coreia do Sul liu husi HRD (Human Resource Development) husu atu  nasaun nebe mak haruka trabalhadores sira ba  servisu iha Coreia do Sul atu bele implementa ona  programa foun nebe uza sistema online ho naran CBT (Computer Base Test). Paulo Alves mos hatutan katak Timor Leste liu husi Secretariu Estado ba Politika Formasaun Professional no Emprego sei hahu implementa iha fulan Novembro tinan 2013.

Delegasaun husi SEPFOPE nebe kompostu husi Chefe Gabinete SEPFOPE Benigno da Cruz,  Director Nasional Emprego, Sr. Paulo Alves,Chefe Departamentu PER, Sr. Lucio Bere Tasi, Chefe Employment Permit System SEPFOPE, Valencio de Jesus  hamutuk ho director HRD Corea Mr.Young, no chefe mestre lian Koreia Dr.Lee halao mos enkontru ho  Director Geral EPS (Employment Permit System) Indonesia Mr. Min Kyung il ho funsionario HRD Coreia iha Jakarta hodi koalia kona ba esperiensia ne’ ebe sira hetan durante ne’ e.

Director Geral EPS (Employment Permit System) Indonesia Mr. Min Kyung il iha nian lian fuan hatete mos katak programa CBT iha Indonesia foin mak hahu iha tinan 2012 liu ba, antes ne’e HRD Corea do Sul iha Jakarta liu husi Employment Permit System (EPS) iha Jakarta uza sistema PBT hodi halo teste ba kandidato trabalhadores, tuir dadus husi centru EPS Jakarta  iha fulan Junho 2013 tes ba PBT iha  nasaun Indonesia hala’o iha Medan, Jakarta, Bandung, Solo, no Mr. Sr. Min Kyung il ne’e mos hatutan katak iha tinan kotuk sira haruka trabalhadores husi Indonesia hamutuk 6200 hodi ba serbisu iha Coreai do Sul liu husi Programa CBT nebe sira implementa ona iha tinan kotuk liu ba no programa CBT ne’e rasik realiza deit  iha Jakarta.

Delegasaun husi SEPFOPE halo mos visita ba iha Balai Besar pengembangan dan Perlindungan Tenaga Kerja Indonesia (BNP2TKI) hodi hare besik liu oinsa implementasaun programa Computer Base test  ba kandidato trabalhadores husi Indonesia iha Jalan Kemayora iha Jakarta Selatan.
Programa CBT ne’e rasik tuir Chefe BNP2TKI Sr. Romandi Syamsudi, Koreia-Indonesia Technical and Culture Cooperation centre ( KITCC) haktuir katak kada fulan 4, no tuir dadus kada fulan sira bele haruka trabalhadores hamutuk 600 ba serbisu iha Coreia do Sul, Sr. Romandi mos hatutan katak programa CBT ne rasik fahe ba parte 2 mak hanesan CBT spesifiku hala’o ba trabaldores Indonesia nebe uluk servisu ona iha Corea do Sul no fila fali mai Indonesia ho razaun sira nian kontraktu serbisu hotu  no CBT geral, hala’o ba trabalhodres sira nebe sidauk ba serbisu iha Corea do sul, Chefe BNP2TKI mos haktuir katak Programa CBT iha tinan 2013 ne’ e rasik fahe ba area 3 mak hanesan Fabrika, peskas no konstruksaun, no kandidatu sira bele asesu informasaun liu husi website HRD koreia nian iha Indonesia oinsa bele tuir izame CBT iha Jakarta.

Iha visita ne’ e chefe gabinete SEPFOPE Sr.Benigno Humberto da Cruz haktuir katak visita ne’e importante tebes mai instituisaun ida ne’ e tamba liu husi vizita ida ne’ e bele sai nudar referensia mai SEPFOPE wainhira implementa CBT iha fulan Novembru tinan ida ne’e, tamba programa ne’e hanesan programa foun ida, tamba ne’ e ita presija tebes atu halao visita ida ne’e hodi bele hetan esperiensia husi maluk sira iha nasaun seluk hanesan Indonesia.
Delegasaun husi SEPFOPE, hafoin hala’o enkontru iha centru EPS Coreia Indonesia, delegasaun ne’e mos halao visita ba Korea Culture Centre Embassy of the Republic of Korea no delegasaun ne’e simu diretamente husi Director Geral  Rezky Seokgi kim no Deputy Director Geral Tang Jongry iha Equity Tower-Jakarta Pusat.
Centru cultura koreia loke ona tinan ida ho balu no hetan mos visita barak husi komunidade estrangeiro no komunidade  iha rai laran mos.
Iha parte seluk centru kultura Coreia loke mos formasaun ba lian Coreia ba estudante no Juventude inklui funsionario Publiko sira. Director Geral  Rezky Seokgi kim esplika katak objektivu  husi loke centro formasun lian Coreia mak oinsa bele hametin liu tan relasaun husi Nasaun Indonesia no Republika Coreia no oinsa bele mos kapasita estudantes no partisipantes sira ne’ebe mak tuir formasaun lian Koreia refere.
Director geral ne’e hatutan katak Centru Formasaun ba lingua Coreia ne’ e hetan antusiasmo makas husi maluk sira. Media SEPFOPE. 


Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...