Rezolusaun Konselhu Ministru No. 24/2013 Hakarak Saida husi SEPFOPE ?


Involvimentu SEPFOPE iha atividade hanesan loke dalan rural, hadia ponte, baleta, turismu komunitariu no sst, hamosu pergunta barak husi parte balun inklui mos Membru Parlamentu Nasional, tamba sa SEPFOPE?
Liu husi konversasaun husi Sekretariu Estadu, Ilidio Ximenes da Costa ho Media SEPFOPE no halo mos intervista ho Jornal Matadalan iha Eskritoriu Provizoriu SEPFOPE, Kuarta (12/02) relasiona ho preokupasaun membru balu husi Parlamentu Nasional kona ba implementasaun atividades ne’ebe temi iha leten, Sekretariu Estadu akresenta katak iha Debate Orsamentu Jeral Estadu, parte SEPFOPE justifika tiha ona dúvidas hirak ne’ebe mosu.

Tuir Ilidio, SEPFOPE nudar ajensia implementador Governu la implementa atividades tuir nia hakarak, maibe sempre bazeia ba baze legal ida. Rezolusaun Konselhu Ministru No. 24/2013 fo autorizasaun ba SEPFOPE atu halo implementasaun atividade rural hanesan: loke Estrada, hadia baleta, turismu komunitariu no sst. Ida ne’e mos implika ba liafuan tolu importante: Politka, Formasaun no Empregu. Politika implika ideais, inisiativa, kreatividade hodi haree ba formasaun saida mak bele fornese; empregu implika involvimentu seitor oin-oin hanesan auto-empregu, kompanhia, seitor turismu no sst. hodi responde ba desempregu ne’ebe atualmente ita enfrenta.

Sekretariu Estadu akresenta katak buat hirak ne’ebe SEPFOPE halo iha area rural, hanesan estrada, bazeia mos ba aspirasaun husi komunidade ne’ebe dala barak lamenta ba asesu ba fatin públiku no merkadu. Sira presisa lori produtu lokal ba merkadu hodi manan netik osan ruma ba nesesidade básika hanesan suporta ba labarik nia eskola, hola fós, ropa no sst. Oinsa sira bele hetan netik osan oituan se dalan atu asesu ba merkadu la iha? Ita presisa iha sensibilidade atu responde ba nesesidade atual ne’ebe ita nia povu enfrenta iha area rural. Politika loke estrada nudar ‘multiplying effect’ signifika loke buat ida maibe bele kontribui ba buat barak.

Kona ba kualidade no kolaborasaun ho Ministeriu kompetente, Ilidio afirma katak SEPFOPE haree mos ba assuntu kualidade husi projetu ne’ebe iha, no atu klaru liu tan bele konfirma ho parte ADN tamba husi 47 prejetu ne’ebe SEPFOPE implementa, ADN konsege sobu ou rekomenda projetu 2 atu hadia diak liu tan nia kualidade. Ida ne’e signifika, buat ne’ebe ami halo iha kualidade. Dala barak ema halo jeneralizasaun hodi haree deit ba pontu negativu ida ou rua no foti konkluzaun katak buat hotu sai negativu. Kolaborasaun importante atu bele kria planu integradu ba atividade ne’ebe iha.

Hakerek Nain : Clelio Alves | Foto : Kandhi Barnez

SEPFOPE Fornese Formasaun Bázika ba 33 Emprezariu







Dili - Sekretaria Estadu ba Politika Formasaun Professional no Empregu loke Formasaun ba diretor hamutuk 33 (Tolu Nulu Resin-Tolu) no Tekniku ne’ebe espalha iha distritu sanulu resin-tolu konaba formasaun ba jestaun finanseira, téknika supervizaun ba projetu, relatóriu no prátika iha Sentru Treinamentu Senai-Becora.

Treinamentu ne’e sei halo iha loron tolu nia laran, hahú husi 11 to’o 13 Fevereiru 2014. Tuir Planu ne’ebe iha, SEPFOPE sei fo treinamentu ba partesipante hamutuk 73 (Hitu Nulu Resin-Tolu), husi númeru ne’e sei fahe grupu rua: grupu primeiru ne’ebe tuir dadún premeira etapa treinamentu ne’e hamutuk 33 (Tolu Nulu Resin-Tolu) no segundu grupu sei realiza iha tempu badak tuir planu ne’ebe iha.

Abertura ba formasaun ne’e partisipa mos husi Presidente Komisaun E, Pedro Mars, Vice-Diretor ADN, Alexandre Sarmento, Diretor Jeral SEPFOPE, Jacinto Barros Gusmão, Diretor Inspesaun Jeral Trabalhu, Aniceto Leto Soro, Diretor Direasaun Nasional Empregu, Paul Alves, Direktur Diresaun Nasional Relasaun Trabalhu, Ángelo Freitas no mos chefe departamentu sira.

‘Timor ba Timor oan’, nudar liafuan importante nebe akresenta husi Sekretáriu Estadu polítika ba Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilídio Ximenes da Costa, iha diskursu ne’ebe hato’o iha seremonia abertura. Presidente Komisaun E Parlamentu Nasional, Pedro Mars nebe kolia kona ba knar husi Komisaun E Parlamentu nasional mak hanesan: halo lei, fiskalizasaun no desizaun politika.

iha parte seluk Vice-Director ADN, Alexandre Sarmento esplika kona ba knar ADN hanesan halo avaliasaun ba méritu no viabilidade husi projetu capital dezenvolvimentu,” halo hodi aprende no aprende hodi halo maibe presija tuir padraun nebe iha”, Alexandre sarmento hatutan.

Hakerek Nain : Lucia F.P. da Camara | Editor : Clelio Alves | Photo : Kandhi Barnez

SE Ilidio ho Kirsty Gusmão Deskuti Planu Dezenvolve Turizmu Komunitariu









DARE: Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Professional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa ho Prezidente Fundasaun ALOLA, Kirsty Swort Gusmão deskuti kooperasaun servisu hodi fó formasaun ba rekursu funsioriu sira, inklui dezenvolve sentru turismu komunitariu.

Inkontru harmonia ne’e halao iha Muzeum Funu II Guerra Mundial Dare, bainhira SE-Ilidio hetan konvite husi Prezidente Fundasaun ALOLA, Kirsty Gusmão hodi halao vizita no observa kondisaun muzeum.

Kirsty Gusmão sente kontenti tebes, bainhira simu vizita SE Ilidio ho nia ekipa sira ne’ebé ba haree direitamente muzeum hodi kontinua halao inkontru no trasa planu servisu.

Iha diskusaun, Kirsty husu atu SEPFOPE bele fo uluk formasaun ba funsionariu muzeum sira oinsa maka bele aumenta sira nia kapasidade hodi iha koinesementu klean inklui atu hein no dezenvolve informasaun nebe klaru no diak liutan ba turista lokal no internasional sira bainhira halao vizita ba buka hatene informasaun ruma konaba historia Funu II Guerra Mundial nian nebe akontese iha tinan 1942.

“Ita hotu hatene muzeum Dare ne’e potensia tebes ba turista sira para bele mai visita no hare konaba fatin turismo tomak iha Timor Leste,” informa Kirsty ba jornalista iha Dare Dili, Sesta (07/02).
Embaixadora Boa vontade Edukasaun Timor-Leste, Kirsty, husu ba SEPFOPE atu servisu hamutuk ho Ministeriu Turismu no Kultura atu halo planu diak liutan ba dezenvolvimentu museum Dare, tanba nia parte intrega ona museum ne’e ba parte turismu.

Nia dehan, koperasaun servisu ne’e halao, tanba nia parte mos la halao ona servisu iha organizasaun internasional UNESCO, maibe Ministerio Edukasaun kontinua hametin koperasaun servisu ho UNESCO hodi tau matan dezenvolve area turismo komunitario nudar dezenvolvimentu ekonomiku no kultural iha rai doben ne’e.

Iha Fatin hanesan, SEPFOPE Ilidio Ximenes Da Costa apresia tebes hodi servisu hamutuk ho Embaixadora Boa vontade Edukasaun TL, Kirsty hodi fo apoiu formasaun rekursu humanus inklui dezenvolve turismu historiku funu II guerra mundial ne’e no turismu komunitariu seluk tan.

SEPFOPE mos sei kontaktu ho parte Ministeiru Turismu no Kultura no UNESCO hodi deskuti koperasaun servisu dezenvolve turismo komuniatriu, historial no turismo kultural inklui seluk tan.

“Ita mos sei serbisu hamutuk ho UNESCO tanba UNSECO mos sei tau matan ba fatin sira henesan museum memorial Dare hanesan fatin historiku iha II Guerra Mundial. Tamba ita hotu hatene katak, Timor Leste iha area potensia ba fatin turismu ne’ebe barak tebes no ida ne’e mak sai hanesan setor importante iha Timor Leste para bele atrai turista sira bele mai no fatin sira hanesan ne’e mak persija para ita bele halo desenvolve liu tan iha futuru,”informa SE Ilidio.

Ilidio konsidera inkontru sira ne’e importante, tanba SEPFOPE mos iha ekipa Diresaun Nasional Empregu (DNE) ne’ebe tau matan no apoiu dezenvolve sentru turismu komunitaria sira iha TL. 
Tuir SE Ilidio nia obserbasaun katak, museum Dare sei mosu problema  iha jestaun, no promosaun, nebe SEPFOPE prontu fo apoiu hadia jestaun rekursu no apoiu promosaun liu husi brosur no seluk tan.

Iha tinan 2014, Ilidio Ximenes dehan, SEPFOPE dezenvolve sentru turismu komunitaria 4 iha Timor-Leste hanesan parte Com-Luatem, Largo Seloi Kraik, Mota Bandeira Atsabe no dezenvolve turismu be’e manas Marobo iha Distritu Bobonaro nian.

Turismu komunitariu sai nudar fator importante tebes ba dezenvolvimentu Timor-Leste, tanba governu presija investe makas hodi hadia kondisaun infra-estrutura, estrada, be’e mos, hadia otel sira para bele atrai turismu tama TL.

“Ita hotu hatene katak setor mina ne’ebe importante iha Timor Leste, mais ita hotu hatene katak mina loron ida sei maran, entaun setor nebe mak persisa ita desenvolve liu tan mak setor turismo,” tenik nia.

SE Ilidio reforsa liutan katak, inkontru Konseillu Ministru foin lalais ne’e mos aprova ona proposta ne’ebe SEPFOPE hatama konaba dezenvolve turismu komunitariu liu husi rezolusaun governo No. 24/2013 hodi fo kbi’it ba SEPFOPE hodi halo atividade komunitariu iha Timor Leste.**

Vaga Serbisu Depaetementu Kualifikasaun no Relasaun Industria

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE
SECRETARIA DE ESTADO PARA A POLÍTICA DA FORMAÇÃO PROFISSIONAL E EMPREGO (SEPFOPE)

INSTITUTO NACIONAL DESENVOLVIMENTO DE MÃO-DE-OBRA (INDMO)
Rua Eis UNDP Caicoli Dili Timor Leste – Telefone: +670 3311325

VAGA SERBISU
Instituto Nasional ba Dezenvolvimento Mão-de-Obra (INDMO) estabelese liu husi Dekretu lei no 8/2008 hanesan orgaun regulatóriu formal ida ba sitema edukasaun no formasaun Tékniku no Profisional iha Timor-Leste. INDMO tutela iha SEPFOPE nia okos no parseria ho instituisaun seluk governu, organizasaun empregador sira no instituisaun formasaun profisional liu husi ninia Komisaun Ezekutiva no Sub-Komisaun Industria nian.

INDMO hamriik ho nia vizaun ida katak “atu fo apoio diak ida ba implementasaun polítika governu nian hodi garante kualidade formasaun liu husi sertifikasaun ba sentru formasaun profisional no empreza sira iha Timor-Leste inklui formasaun hirak nebee entidade hirak nee oferese”.

INDMO nia serbisu mak atu atu defini no aprova padraun kompetensia ba seitór industria ih Timor Leste, atu sertfika kompetensia tuir padraun hirak nebee aprova ona, nomos atu akredita sentru formasaun profisional sira iha Timor-Leste. Ho nunee INDMO buka hela ema nain ida (1) neebe iha minimu esperiensia no nivel kualifikasaun relevante hodi bele priense ba pojisaun hanesan tuir mai nee :

INFORMASAUN DETALLU KONA BA VAGA SERBISU
Títulu Serbisu : Ofisial Programa
Nivel : L4
Departamentu : Kualifikasaun no Relasaun Industria
Lokalidade : Dili (halo viajem ba distrtu se karik iha asuntu relevante ba serbisu nian)
Hato’o relatório ba / superviziona husi : Jerente Kualifikasaun no Relasaun Industria
Vaga hahu loke : 3/2/2014
Vaga sei taka : 14/2/2014

Responsabilidade ba pojisaun nee ;

DESKRISAUN
Planeamentu

  1. Fo suporta ba plano serbisu Kualifikasaun nian nian durante oras serbisu wainhira Superior preciza
  2. Hatama plano serbisu fulan nian ba superior


Implementatasaun

  1. Fo asisténsia ba prosesu análiza setór hamutuk ho Asesór Nasional no Péritu Internasionál sira
  2. Submete dokumentu kualifikasaun nian ba Superior wainhira hetan ona aprovasaun final
  3. Organiza inkontru Komisaun Ezekutiva nomos Sub-Komisaun Industria nian ho konsultasaun husi Superiór
  4. Halo socializasaun ba Strutura Kualifikasaun Nasional no serbisu INDMO liu husi inkontru ho industria sira
  5. Involve iha monitorizasaun ho konsultasaun husi Superiór ba implementasaun Kualifikasaun Nasional iha Sentru Formasaun Akreditasaun sira
  6. Fo sujestasaun ka involve direitamente iha prosesu dezenvolvimentu kualifikasaun hamutuk ho Péritu Internasionál
  7. Fo asisténsia ba prosesu revizaun ba padraun kompetensia hamutuk ho Péritu Internasionál nebee relevante
  8. Prepara ajenda no minutas inkontru Industria Sub-Komisaun nian no negosia ho Asesor Nasional atu tradus ba lian Inglés

Relatório no Komunikasaun

  1. Halo relatório mensal ba superior
  2. Ajuda superior hodi fornese informasaun ba necesidade relatiório mensal departamentu nian se karik preciza
  3. Ajuda Direitora Nasional INDMO nian ba informasaun iha area neebe ofisial programa nee sei serbisu ba
  4. Fo asistensia informasaun ba asesor nasional no internasional se karik preciza

Administrasaun

  1. Mantein no hadiak dadus tuir fatin nebee aprpriadu hanesan: plano, relatorio serbisu, foto, karta akordu no minutas inkontru nian
  2. Kuidadu asset INDMO nian nebee oferese hanesan: Komputador, meja, etc

Serbisu seluk

  1. Halo tuir valor prinsipal (core values)
  2. Halo tuir guia ka prosedimentu foun nebee estabelese no aprova ona iha INDMO
  3. Halo tuir manual orientasaun serbisu INDMO nian
  4. Halo serbisu seluk nebee karik fo husi superior
  5. Tuir inkontru ho superior nomos inkontru jeral staff INDMO nian

Rekerimentu ba Aplikante sira mak hanesan:

  • Aplikante ho nasionalidade Timorense
  • Iha nivel edukasaun minimu diploma ka Lisensiatura iha area Edukasaun
  • Iha konesimentu diak kona ba treinamentu vokasional nomos iha esperiensia serbisu minimu tinan 2 hanesan Treinador/a ka Mestre/a
  • Apliaknte iha abilidade atu fasilita no jere ba dezenvolvimentu pakote kualifikasaun nasional ka padraun kompetensia sira hamutuk ho Konsultan nasional no internasional
  • Apliakante iha abilidade diak atu organiza no fasilita enkontru entre entidades relevante sira
  • Apliaknte iha abilidade komunikasaun no etika serbisu neebe diak
  • Aplikante iha komitmentu serbisu no abilidade atu serbisu iha ekipa
  • Aplikante iha konesimentu no abilidade bele koalia Ingles no Português
  • Hanesan vantajem diak liu se wainhira aplikante kompleta ona treinamentu iha Sertifikadu III ka IV iha Treinamentu no Avaliasaun.

Ba aplikante neebe interese bele hatama dokumentu:

  • Karta aplikasaun neebe diriji direitamente ba Sra. Isabel de Lima hanesan Directora Nacional INDMO, neebe sei inklui Kurikulu Vitae (CV) no dokumentu suporta seluk hanesan Diploma ka Sertifikadu relevante sira.
  • Apliakante sei hatama dokumentu hirak nee iha departementu Administrasaun no Finansas INDMO nian.
  • Informasaun klaru bele kontaktu Sr. Joãozito Lopes dos Santos liu husi no. tlmvl 77313156/3311325 ka email joaozitodossantos@ymail.com
  • Kandidatu sira neebe liu iha lista badak/short list ami sei kontaktu hodi bele mai partisipa iha sesaun intervista nian.


Obrigadu barak
No
Susesu diak

SEPFOPE "KULIAH PERDANA" ho estudante IOB

Reitor Institut Of Bussines (IOB), Agusto da Concencao Soares simu vizita Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa hodi partisipa "KULIAH PERDANA" no hato nia palestra loke abertura tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02).FOTO: MEDIA SEPFOPE


Estudantes Institut Of Bussines (IOB) rona hela palestra Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa durante "KULIAH PERDANA" tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02). FOTO : MEDIA SEPFOPE


Reitor Institut Of Bussines (IOB), Agusto da Concencao Soares hato lia menon akompania husi Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa hodi loke "KULIAH PERDANA" abertura tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02).FOTO: MEDIA SEPFOPE


Estudantes Institut Of Bussines (IOB) rona hela palestra Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa durante "KULIAH PERDANA" tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02). FOTO : MEDIA SEPFOPE


Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa hato palestra iha Institut Of Bussines (IOB) hodi loke "KULIAH PERDANA" tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02). FOTO: MEDIA SEPFOPE


Estudantes Institut Of Bussines (IOB) rona hela palestra Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa durante "KULIAH PERDANA" tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02). FOTO : MEDIA SEPFOPE


Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa hato palestra iha Institut Of Bussines (IOB) hodi loke "KULIAH PERDANA" tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02). FOTO: MEDIA SEPFOPE


Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa hato palestra iha Institut Of Bussines (IOB) hodi loke "KULIAH PERDANA" tinan akademiku 2014 ho tema "Formacao e Auto Empregu iha Kampus IOB 2 Delta 3 Dili, Tersa (04/02). FOTO: MEDIA SEPFOPE

"Vizaun Nakfilak ba Realidade" SEPFOPE Suporta Kompanha Start Product iha Area Resiklazem


Oras - ne’e iha Timor Leste mosu Kompanha ho Naran Start Product Unipessoal Lda. Ne’ebe hahú hala’o atividade resiklazem ba garrafas Aqua plástiku mámuk ne’ebe kuaze namkari iha fatin barak iha Sidade Dili. Atividade resiklazem ne’e hetan suporta husi Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun Professional no Empregu (SEPFOPE) liu husi Departamentu Auto-Empregu. Garrafas mámuk husi bé Aqua ne’ebe ema barak konsidera la iha ona valor, maibe ba Sentru resiklajem Start Product ne’ebe situada iha Manleuana valoriza sasán ne’ebe konsideradu lixu hodi halo produsaun ba kadeira, basía bé, bikan, buli, meja gayung no sst. Atu hatene liu tan prosesu atividades resiklajem iha sentru ne’e, Media Sepfope konsege hetan informasaun husi Diretor Kompanha Start Product, José Deolindo Ximenes hafoin dada lia lubuk ida iha Eskritoriu provizoriu Sepfope, Obrigado Barak, Segunda (03/01/2014).
Tuir Diretor ne’e nia observasaun, atualmente Aqua bé iha Dili laran hamutuk 2670 kg ou 2 tonelada 670 kg; husi númeru ida ne’e hetan garrafas Aqua mámuk hamutuk 1 tonelada 670 kg ne’ebe konsume iha loron ida nia laran deit. José Deolindo akresenta mos katak, husi tinan 2001 to’o 2009 kalkulasaun orsamentu grosseiramente ne’ebe bele hetan husi lixu Tibar mak hamutuk 12.000.000USD, kalkulsaun montante osan ne’e ba deit típu plástiku ida seidauk inklui tipu variasaun plástiku ne’ebe hamutuk 155 (Atus Ida Lima Nulu Resin-Lima).
Númeru trabalhadores ne’ebe servisu iha sentru resiklajem Manleuana hahú husi inagurasaun sentru iha Dezembru 2013 hamutuk 70 (Hitu Nulu), no to’o ohin loron númeru ne’e aumenta ona to’o 88 (Ualu Nulu Resin-Ualu). Husi trabalhadores sira ne’e fahe ba fatin rua: sira ne’ebe servisu iha area separasaun ba garrafas Aqua plástiku hamutuk 24 pessoas; 6 pessoas enkaregadu iha area operasaun ba mákina resiklajem. Além de ne’e, iha mos estudante universitária na’in rua ne’ebe provisoriamente hala’o prátika ba semana ida tomak iha sentru ne’e no hetan mos konhesementu teorítiku husi director kompanha loron ida kada semana.
Husi 88 (Ualu Nulu Resin-Ualu) trabalhadores ne’ebe servisu iha parte separasaun ba Aqua plástika, iha mane hamutuk 16 (Sanu Resin-Nen) no feto 72 (Hitu Nulu Resin-Rua). Trabalhador sira ne’e sei hetan targetu servisu ba fulan 6 (Ne’en), no wainhira treinadu ona sei passa ba parte tanki jeral ne’ebe sei enkaregadu ba servisu mistura kímika.
Durante prosesu resiklajem sei produz matérias-primas polyester ne’ebe sei fa’an ba nasaun rua hanesan Cina no Indonezia. Razaun fa’an matérias sira ne’e tuir José Deolindo, atu bele hetan fundu ne’ebe sei uza hodi hola tán mâkina resiklazem ne’ebe nesesaria, sekarik iha futuru Governu ajuda tán mâkina, ita sei utiliza matérias-primas hodi produz sasán ne’ebe ita hakarak, no ita mos sei limita fa’an ba rai liur.
Diretor kompanha lokal ne’e akresenta tan katak, sekarik iha fulan Junhu mak sentru hetan tán mâkina resiklazem ba plástiku ho tipu PP (hanesan kadeira masa ne’ebe át, Aqua matan…etc), sentru sei halo produsaun ba kadeira, basia, bikan, buli bé, meja, gayung no sst. Liu husi produsaun ne’e, ita mos bele hamenus ona importasaun sasán hirak ne’e husi liur no produsaun sei ho kualiade ne’ebe diak no ita bele tau ona marka ‘Made in Timor Leste’.

Servisu Trabalhadores iha Atividade Resiklazem
Oras servisu ba trabalhadores hahú husi 008.00 to’o 17.00; no durante hala’o servisu, trabalhadores sira equipadu ho ekipamentu servisu hanesan: maskra taka ínus, luvas, sapatu, fardas, tudik no sabaun antibacteria.
Ba trabalhadores sira ne’ebe halo servisu iha parte separasaun ba plástiku presisa uza maskra taka ínus ne’ebe diferente ho maskra bain-bain ho razaun maskra ne’e bele asegura diak liu ba buat ráhun kímika ne’ebe fo impaktu negativa ba saúde. Luvaz ne’ebe mak utiliza ho nia funsaun atu evita husi tudik nia króat no evita kontaminasaun kímika wainhira hetan kanek. Tempu uza luvas ba semana ida depois mak bele fase. Targetu uza luvas ba durasaun fulan ne’en deit, hafoin bele troka ho luvas foun. Farda ne’ebe uza em forma de kalsa no fáru, farad ne’e tama ba kategoria anti noda no bele uza to’o semana ida depois mak bele fáse. Durasaun ba utilizasaun farda ba tinan ida. Sapatu ne’ebe uza ho kualidade anti bé, anti olio, anti choque electrico no anti mánas.
Trabalhadores ne’ebe enkaregadu ba servisu iha tanki jeral mos utilza ekipamentu hanesan hirak ne’ebe servisu iha area separasaun, iha deit deferente oituan ba ekipamentu maskra no fardas. Maskra ne’ebe mak uza tenke maskra espesial ho funsaun evita kontaminasaun súar kímika ne’ebe bele resulta ba moras hanesan kânkru, tan ne’e presisa foti distância metru ida husi súar ne’ebe sai. Prohibidu mos ba trabalhadores sira ne’e atu fuma no labele atende kualker banhaka ne’ebe mai. Fardas ne’ebe trabalhadores tanki jeral uza tenke anti bé tamba iha prosesu servisu, sira presisa tama ba tanki laran atu tuir detalhadamente prosesu servisu mâkina ba resiklazem. Trabalhadores sira mos uza mina nú hodi kose ba ain ho objektivu evita kontaminasaun aimoruk kímika.

Esperiensia husi Diretor Kompanha Start Product Unipessoal, Lda.
Diretor Kompanha Start Product Unipessoal Lda, José Deolindo Ximenes iha esperiensia lubuk ida iha area produsaun husi atividade resiklazem. Iha sasán oin-oin ne’ebe diretor konsege produz ona iha tempu passadu mak hanesan produsaun sigaru iha 2012; produsaun ba sapatu ho kualidade oin-oin liu-liu sapatu militar no mós sapatu sivil ho tipu diferente. Além produsaun sira ne’e, José Deolindo mos iha kapasidade atu produz Mi Goreng no Indo milk husi trigu; halo mos produsaun ba tapete/karpet ho kôres oin-oin; produz biogas husi foer natureza hanesan dút, ai-dodók no sst. Produsaun seluk tán mak hanesan utilize suratahan HVS restu hodi produz lapis; produsan ba makanan ringan hanesan pudding, aifarina, forai modelu kacang garuda.
José mos iha konhesementu no kapasidade atu produz material konstrusaun husi prosesu resiklazem hanesan, produz paralón, saklar lampu, paralón distribusaun bé, paralón ba instalasaun eletresidade, envólucro ba fios eletresidade no sst.
Iha tinan 1997 to’o 1998, durante tinan rua nia laran, José hahú servisu iha Kompanha Sibaduyung, Bandung-Indonesia. Iha fatin ne’e José komesa halo produsaun ba iha area military product hodi halo produsaun ba sapatu militar (double cap no molding).
Hahú Janeiru to’o Junhu 1999, José hala’o atividade iha Kompanha Seran Banteng – Indonesia, hodi halo produsaun ba sapatu ho marka oin-oin. No hahú Julhu ho tinan ne’ebe hanesan, José fila híkas mai Timor Leste relasiona ho situasaun pólitika indeterminadu iha fatin ne’eba.
José fila ba Indonesia iha 2001 no kontinua hasa’e nia kapasidade iha area produsaun ba sapatu, fardas no seluk-seluk tan iha kompanha ida iha Bogor. Depois de tinan balun, iha 2007 to’o 2008 atual diretor kompanha resiklazem ne’e hahú pasu foun iha Inglatera, hodi servisu iha kompanha ida iha nasaun refere. Iha ne’eba nia aprende halo produsaun ba cerâmica/keramik husi vidrus. Durante iha Europa, José konsege hala’o viajem ba país vizinhu hodi enrikeja liu tan konhesementu ne’ebe iha.
Iha 2009 to’o 2011, José hahú kna’ar iha Bogor – Indonesia hodi loke nia fábrika rasik ho naran ‘buffalo’, iha fábrika ne’e, nia halo produsaun ba sinelus, pasta, kadeira xofa no fardas ba militares. Iha momentu ne’eba nia koalia ho Embaixada TL atu bele fasilita nia ba fali Inglaterra maibe to’o ikus la konsege no ikus mai iha 2012 hafoin rona informsaun, Amo Bispo Diocese Baucau, Don Basilio do Nascimento bolu kedas José atu fila mai Timor Leste hodi bele hahú obras foun iha ne’e. haree ba númeru desempregu ne’ebe hahú sa’e, Amo Bispo ho Sr. José hahú hamosu ideas oin-oin oinsa atu bele loke empregu iha area Baucau. Parte husi inisiativa ne’ebe atu foti mak hanesan halo Baucau Bé bot ba produsan Aqua hému ho kalkulasaun orsamentu ne’ebe ki’ik mais ou menus presisa 430.000USD; parte seluk, atu halo mos produsan ba Indo Milk tuir formula ne’ebe hetan husi Portugal.
Ikus mai, inisiativa rua ne’e seidauk bele realiza, tan ne’e Don Basilio hamosu fali inisiativa atu halo resiklazem ba garrafas Aqua plástiku ne’ebe komesa namkari hanesan lixu. Realizasaun ba kolekta Aqua mámuk komesa halo iha 2012. Liu husi konversasaun Don Basilio no Sekretariu Estadu ba Polítika Formasaun Professional no Empregu, Ilidio da Costa Ximenes nakfilak vizaun ne’e sai realidade, ohin loron existe ona sentru resiklazem ba plástiku iha Manleuana ne’ebe opera husi Kompanha Lokal Start Product Unipessoal; Lda. ne’ebe hetan suporta husi SEPFOPE.

Dezafiu Relasiona ho Espalhamentu Lixu Plástiku
 Lixu plástiku ne’ebe namkari iha sidade laran, tuir José Deolindo nia vizaun bele sai mos hanesan kampu de servisu liu-liu ba ema hirak ne’ebe limitadu iha edukasaun no la konsege halo kompetisaun ho ema graduadu ou hirak ne’ebe iha konhesementu edukativu kle’an ba area espesífika. Além de loke kampu de servisu, diretor ne’e hatutan, sei fornese mos treinamentu atu hasa’e skill no kapasidade hodi bele transforma lixu ba sasán ne’ebe iha valor.
Atualmente maioria populasaun seidauk mentalizadu diak atu konsidera lixu nudar sasán foer ne’ebe bele transforma ba ekipamentu ne’ebe iha valor. Ema barak mak sei sente moe atu hala’o servisu koleksaun ba garrafas Aqua plástiku ne’ebe mámuk.
Relasiona ho koleksaun Aqua plástiku mámuk, kompanha husu ba komunidade atu halibur hamutuk no bele fa’an fali ba parte kompanha ho pressu ne’ebe determinadu hanesan tuir mai: kategoria plástiku pet (hanesan Aqua mámuk) sei hetan pressu 20 Céntimus ba kilo ida; plástiku ho modelu Pp (hanesan kadeira masa aát, Aqua matan..) sei faán 15 Céntimus ba kilo ida no masa plástiku tipu Pc (hanesan Aqua Galung bot) sei hetan 25 Céntimus ba kilo ida.
Diretor ne’e mos hato’o sujestaun atu kada ministériu iha nia lixu fatin própriu no labele mistura ho lixu públiku ne’ebe monta iha lojas, merkadu no fatin públiku sira seluk ho razaun bele halo kontrolu regular ne’ebe efisiente no fásil.
Lixu ba popók labarik nian mos presisa iha fatin própriu ne’ebe metin no labele kahór ho lixu públiku atu bele evita alakansamentu husi animal hanesan ásu, fáhi ne’ebe bele lekar pópok iha fatin públiku. Pópok  no kotak nasi bungkus tuir diretor ne’e bele tama mos ba prosesu resiklazem hodi produz bolaun.
Iha parte seluk, lixu hospital mos presisa fatin ne’ebe espesial no labele káhor hamutuk lixu públiku e presisa mos transporte própriu atu tula lixu hospital no tenke tuir canalizasaun própria ba eleminasaun resíduos.
Haree ba nesesidade ekipamentu ne’ebe limitadu hanesan mákina resiklazem, parte kompanha sujere nafatin suporta husi parte Governu, liu-liu husi SEPFOPE atu vizaun ne’ebe nafilak ona ba realidade kontinua nafatin nia regularidade ba asuntu resiklazem lixu garrafas Aqua plástiku iha Timor Leste.

Hakerek Nain: Clelio Alves/sepfope.gov.tl

Hongkong sei loke formasaun "Domestic Helpers" iha Timor-Leste

Sekretaris Negara urusan Pelatihan Profesional dan Ketenagakerjaan (SEPFOPE) yang diwakili oleh Direktur Nasional Ketenagakerjaan (DNE) Paulo Alves didampingi oleh Penasehat Junia Lie melakukan pertemuan dengan Delegasi dari CHINA GATEWAY DEVELOPMENT LIMITED, merupakan Agen Tenaga Kerja di Hong Kong untuk membahas pelatihan "Domestic Helpers" di Timor-Leste dimana Agen pelatihan ini telah berkembang di Filiphina dan Indonesia, Jumat (31/01).

Delegasaun SEPFOPE halo Encontro ho Deputy Director VEDC Malang

Delegasaun husi Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun Professional no Empregu (SEPFOPE) halo Encontro ho Deputy Director VEDC Malang ho objective Atu harebesik oinsa VEDC manaje sira nia formasaun ba formadores sira. Oinsa sira halo workplacement (On The Job Training) ba Formadores sira.

Delegasi Sekretaris Negara untuk Pelatihan Profesional dan Kebijakan Ketenagakerjaan (SEPFOPE) melakukan pertemuan dengan Wakil Direktur VEDC Malang dengan tujuan untuk melakukan observasi terhadap praktek pengelolahan VDEC untuk para Pembina pelatihan, cara melakukan penempatan kerja (work placement) kepada para trainer.

Secretary of State for Professional Training and Employment Policy (SEPFOPE) delegation met with the Deputy Director of VEDC Malang with the aim to observe the VDEC management practices for trainers, how to do the work placement (on the job training) to the trainer.

Delegação Secretaria de Estado para a Política de Formação Profissional e Emprego (SEPFOPE) reuniu-se com o director-adjunto da VEDC Malang com o objetivo de observar as práticas de gestão da VDEC para os formadores, como fazer a colocação de trabalho (on the job training) para o treinador.

Visita fatin formasaun iha area  construksa  nian Oinsa  sira treino ka fo formasaun  ba formado sira ne’ebe atu partisipa iha ASEAN  no Mundo  konaba  competisaun ba Abilidade (ASEAN & GLOBAL SKILLS COMPETITION )

Kunjungan ke pusat pelatihan dalam bidang konstruksi yang telah memberikan pembinaan kepada para peserta pelatihan yang akan berpartisipasi dalam kompetisi skill di tingkat ASEAN dan Dunia (ASEAN & GLOBAL SKILLS COMPETITION).

Visit to the training center in the construction field which has provided training to the participants who will participate in the skills competition at the level of ASEAN and Global (ASEAN & GLOBAL SKILLS COMPETITION)

Visita ao centro de formação no domínio da construção, que forneceu treinamento para os participantes que irão participar na competição de habilidades ao nível da ASEAN e Global (ASEAN & GLOBAL SKILLS COMPETITION)

Delegasaun husi Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun Professional no Empregu (SEPFOPE) halao Encontro ho Director Politeknik Negeri Malang ( POLINEMA) ho objectivo Encontro ne’e atu hetan Esperiencia husi POLINEMA oinsa halo RPL ( Recognize Prior Learning ) ba formador siira atu Upgrade sira nia skills (Abilidade)

Delegasi Sekretaris Negara urusan Pelatihan Profesional dan Ketenagakerjaan (SEPFOPE) melakukan pertemuan dengan Direktur Politeknik Negeri Malang (POLINEMA) dengan tujuan menambah pengalaman tentang RPL (Recognize Prior Learning/Kenal Sebelum Belajar) untuk meningkatkan kualitas dan skill para trainer.

Delegation Secretariat of State for Professional Training and Employment Policy (SEPFOPE) met with the Director of Polytechnic of Malang (POLIMA), the purpose of the meeting is to gain experience on RPL (Recognize Prior Learning) in order to improve the quality and skills of the trainers.

Delegação Secretaria de Estado para a Política de Formação Profissional e Emprego (SEPFOPE) reuniu-se com o diretor da Politécnica de Malang (POLINEMA), o objetivo da reunião é para ganhar experiência em RPL (Recognize Prior Learning/Reconhecer Aprendizagem Prévia), a fim de melhorar a qualidade e as competências dos formadores.

Delegasaun husi SEPFOPE foto hamutuk  ho Director  no membru tomak, husi Politeknik Negeri Malang (POLINEMA). Data 29 de Janeiro de 2014

Delegasi SEPFOPE sedang berfoto bersama dengan direktur dan para anggota di Politeknik Negeri Malang (POLINEMA), 29 Januari 2014

Delegation of SEPFOPE pictured with the director and members of the Polytechnic of Malang (POLINEMA), January 29, 2014

Delegação de SEPFOPE na fotografia com o diretor e os membros do Politécnico de Malang (POLINEMA), 29 de Janeiro de 2014

Indonesia tunjuk SEPFOPE koordinasikan kerjasama teknik


Pertemuan untuk koordinasi dengan seluruh instansi pemerintah Timor-Leste menindaklanjuti pertemuan Presiden Republik Indonesia dan Presiden Republik Demokratik Timor-Leste di Jakarta pada tanggal 21 Juni 2013 di Ruang meeting Sekretaris Negara urusan Pelatihan Profesional dan Ketenagakerjaan (SEPFOPE), Kamis (30/01).

Dalam pertemuan yang dipimpin oleh Direktur Jenderal Jacinto Barros Gusmao, membahas kesepakatan kerjasama teknik yang akan di tingkatkan program pelatihan dan Pemerintah Indonesia akan memberikan bantuan kemitraan di bidang kerjasama teknik sebesar USD 6.000.000.00.

Kedutaan Besar Republik Indonesia (KBRI) melalui suratnya ke Kementrian Luar Negeri dan Kerjasama (MNEC)  menyampaikan bahwa hubungan RI dengan Timor-Leste di bidang kerjasama teknik menunjukkan kemajuan dengan jumlah program dan peserta yang terus meningkat.

Sejak tahun 2009 sampai 2013 tercatat telah direalisasikan program sebanyak 122 (seratus dua puluh dua) dengan peserta mencapai 1811 (seribu delapan ratus delapan puluh satu) orang.

Pemerintah Indonesia memberikan bantuan tersebut dalam bentuk beasiswa, pelatihan, pemagangan dan pengiriman tenaga ahli dalam jangka waktu 3 (tiga) tahun terhitung dari 2014-2016.

KBRI lebih lanjut menyampaikan bahwa untuk penyelenggaraan acara tersebut, berharap MNEC dan Kerjasama dan SEPFOPE dapat mengkoordinasikan dengan instansi teknis terkait lainnya di Timor-Leste yang menerima program kerjasama teknik Pemerintah RI selama ini.

Dalam kaitan ini, KBRI meminta untuk MNEC dan instansi terkait dapat menyampaikan tanggapan mengenai usulan pelaksanaan pertemuan kedua negara di bidang kerjasama teknik tersebut.

Invitation for Bids


Istoria Susesu Ponte tara, mota sahen Soibada


Ponte tara ne´ebe mak lokaliza iha mota sahen, Suku Leohat, Sub Distrito Soibada, Distrito Manatuto hafoin hari´i iha Fulan Agostu tinan 2012, no hetan inagurasaun husi Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profissional no Emprego Ilidio Ximenes da Costa no Bispo Dioseze Baucau Dom Basilio do Nascimento iha loron 20 fulan Janeiru tinan 2013.

Oinsa bele fasilita komunidade sira ne´ebe mak hela iha Sub Distrito Soibada, tamba Sub Distrito refere wainhira iha tempu udan labele hala´o viagem ba iha Distrito Manatuto, no Distrito sira seluk tamba komunidade sira tenki atravesa husi mota.

Ponte tara ne´ebe mak konstrui iha mota Sahen ho naruk metru 36 no luan metru 1, ne´e hetan apoiu husi komunidade Australia hanesan material konstrusaun no komunidade iha Sub Distrito Soibada rasik mak servisu iha konstrusaun ponte ne´e rasik ho objektivu katak komunidade sira mos tenki sai autor ba Desenvolvimentu.

Iha parte konstrusaun komunidade sira hetan mos apoiu husi instituisaun Governu liu husi SEPFOPE hodi fo intensiva ba komunidade sira liu husi programa ne´ebe hanaran `Cash for work` ka ($3) hodi fo servisu temporario ba komunidade husi suku Leohat no Manlala hamutuk 106 durante semana 2 nia laran.

Iha loron 4 Fulan Novembru tinan 2013, hafoin ekipa husi Gabinete SEPFOPE dadalia ho Direktur Ministerio Saude Sub Distrito Soibada kona ba esperiénsia halo tratamentu Saude ba komunidade sira iha tempu udan.

Hafoin halo diskusaun badak ho Direktur Ministerio Saude Sub Distrito Soibada Aparicio da Costa Soares informa katak hafoin konstrusaun ponte tara ne´e fasilita tebes servisu Saude nian tamba iha tinan 2013 nia laran iha tempu udan konsege atravesa husi ponte tara hodi halo atendementu ba komunidade sira ne´ebe mak hela iha mota sorin hanesan inan isin rua sira ne´ebe mak atu partu ami tenki liu husi ponte tara nia leten ka inan feton sira tenki atravesa husi ponte tara hodi ami bele halo tratamentu iha Centru Saude atu ekipamentus bele kompletu.

Wainhira iha pasiente ne´ebe mak moras grave no labele halo atendementu iha Centru Saude Sub Distrito nian, no tenki lori ba iha Centru Saude Distrito Manatuto mos ami tenki lori pasiente sira liu husi ponte tara nia leten hodi sa´e ambulansia ne´ebe mak hein iha mota sorin, no tuir observasaun Direktur Saude informa mos katak hafoin konstrusaun ponte tara numero hetan dezastre iha tinan ida ne´e la iha, tamba komunidade sira bele atravesa ona husi ponte tara.

Ida ne’e mak istoria susesu ne’ebe mak funsionario Gabinete SEPFOPE hetan hafoin dada lia ho Direktur Ministerio Saude Sub Distrito Soibada, Aparicio da Costa Soares.

Wainhira hakarak konfirma ka hetan esplikasaun klean bele kontaktu ba Direktur Ministerio Saude Sub Distrito Soibada :
Nomor kontaktu : +670 77410067.
Ka
Benigno da Cruz nudar Xefi Gabinete SEPFOPE
nomor kontaktu : +670 77327564 | 3310411.

Enseramentu ba Formadores iha Surakarta

Sekretaria Estadu ba Politika Formasaun Profisional no Empregu liu husi Diresaun Nasional Formasaun Professional haruka formadores hamutuk ema 14 (feto 2 mane 12) husi Centru Formasaun Senai Becora hodi tuir formasaun iha area kustura, IT, eliricidade, kulinario, kazalizasaun no autocad iha Balai Besar latihan dan Kerja Industria. 13/01/2014 Surakarta, Jawa Tengah Indonesia

Diskursu Director Geral SEPFOPE, Jasinto Barros Gusmão wainhira partisipa iha sermonia enseramentu formasaun ba formadores iha area kustura, IT, eliricidade, kulinario, kazalizasaun no autocad iha Balai Besar latihan dan Kerja Industria. Partisipa iha sermonia enseramentu ba formasaun, chefe departamentu formasaun professioanl Igino fereira, Director Senai Becora Alexandrinho do Rego, representante husi Agency Arvec, treinador no funsinario BBLKI. 13/01/2014 Surakarta, Jawa Tengah Indonesia.


Diskursu husi representante formandores sira iha sermonia enseramentu kursu ba formandus sira iha iha Balai Besar latihan dan Kerja Industria. Formandus sira tuir formasaun iha area kustura, IT, eliricidade, kulinario, kazalizasaun no autocad. 13/01/2014 Surakarta, Jawa Tengah Indonesia.

Director Geral SEPFOPE, Jasinto Barros Gusmão, Chefe Dep. Formasaun Professional Igino dos Santos, Director Senai Becora Alexandrinho do Rego no Director BBLKI iha sermonia enseramentu ba formadores iha Balai Besar latihan dan Kerja Industria. 13/01/2014 Surakarta, Jawa Tengah Indonesia.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...