Refleksaun Badak Husi PM Xanana




S.E Sr. PM-Timor Leste Xanana Gusmao

Tinan 2014 besik atu remata daudauk ona! Tempu to’o ona duni ona atu hasai desizaun ida ne’ebe korreta! Desizaun ne’e sei mosu, iha tinan 2015, mesmu antes de Governu ida ne’e halo tinan rua ho balu ba nia mandate. Hau la konsege halo sedu liu, tamba okupadu ho CPLP, ho viajens lubuk ida, tuir ita nia kompromisus internasionais, husi kedas Dezembro 2013 to’o Outubro 2014, no ikus ne’e mosu okupadu ho asuntus kona-ba interese nasional estratejiku. Husi fali seluk, sempre diak liu, depois de orsamentu aprovadu tiha, evita konfuzaun barak.

Dezede 22 de Novembru tinan 1978, maka hau assume kamandu rezistensia nian. Iha tinan sira ikus ona iha dekada 80, tamba gerrilheirus barak mate naba-naban, hau jura ba matebian sira no ba sira ne’ebe moris, katak funu hotu tiha, hau sei la buka kaer responsabilidade politika ka kargu ruma (hodi nune’e maka, iha 2001, hau duni dissolve CNRT/Rezistensia, no la tama iha partidu ida). Iha 20012, hau la konsege ses-an husi ne’eba (Sekretariu Estadu Amerikanu Collin Powel, PM Japaun Kouzumi, tempu ne’eba sei Menko Polkam SBY no Sekretariu Jeral ONU Kofi Anan, sira nia persaun atu sai Prezidente pelu menus tinan lima). Iha 2006, tamba hau la hatene (hanesan agora hau konhese daudauk) katak iha interese ne’ebe la-los interese Timor-nian buka sobu ita nia sosiedade ne’ebe frajil hela, hau hasai duni desizaun ida ne’ebe la-los (hodi husu PM Alkatiri atu rezigna, hodi interese ne’ebe hau temi sai kontenti tebes) no, ida ne’e maka halo, iha 2007 Ha’u mai kaer Governu, depois de kria tiha partidu ida.

Tempu la’o bebeik no sei la para; frakeza umana(katak husi hau nudar ema) maka kaer metin ideia k hanoin ida, nebe bele sai hanesan balsamu(ka ai-moruk diak) ba buat hotu nebe akontese lorloron, nebe bele halo hirus ka stress. Funu entre “ego” nebe gosta sinti katak ha’u iha  knar hotu-hotu nia let.  Iha funu ne’e duni baunhira ‘Ego’ makaa manan, maka hamoris sente katak imprescindivel’ duni (katak,presija teb-tebes halo falta tebes). Auto-satisfasaun ida ne’e nia efeitu/rezultadu maka hatohik no bele halakon ‘Bom senso’ (katak hanoin ho ulun-malirin no lójika), buat ida nebe agora susar atu hetan iha sosiedade nia laran, karik hanesan rezultadu demokarasia nian, karik hanesan rezultadu demokrasia nian, karik mós nudar produtu husi tempu modern nian. ikus-ikus ne, ha’u esforsa atu afasta(kases) husi ha’u nia an-rasik,hanesan ona objective ás-liu ba ha’u nia pasajem iha mundu ne’e.uluk, iha tempus difiseis funu nian, iha nebe sakrifisiu ho privasoens(ka terus no susar) hotu nebe ha’u  lori iha hau nia isin loln, nunka hamenus oituan ha’u nia vontade boot atu ultrapassa obstákulus,nebé mosu iha area subjectiveka, iha hanoin, iha rasiosíniu no iha análiza).

Ha’u tenki buka no esforso-an atu hatene uluk no didiak, hodi bele hatutan, ho klareza, ba sira seluk, atu hetan kompresaun nebe los no metin duni, kona ba sá-ida maka ita hakaraka ka iha  tempu nebá). Konhesimentu s hotu-hotu tenki lori ba pratika funu nian, ho hanoin ba tempu nebe naruk tebes duni(durante tinan 21 nia laran), hodi mos prepara ba situasoen nebe sempre sei mosu at uteri netik esforsu hotu-hotu nebe orienta ba buat nebe hakarak alkansa nudar meta ka objective lúlik ida. Ohin, ha’u lori todan ida nebe boot liu, tamba dezafius nebe hasoru barak tebes no oin-oin deit iha situsaun ida ne’e, difikuldades iha ita-nia Rai-laran, nebe it abele hare liu, maka mosu husi ‘ F r a j i l I d a d e s estruturais’ , ho ninia karakter iha falta de ‘ fisiênsia téknika’, husi kultura social ida nebé nia valores menus tiha ona, hodi halakon buat nebe temi ‘ Etika’ kona-ba ‘dedikasaun no Sakrifisiu.’ Buat ida ‘gosta simu’ liafuan diak ka hanai nebe mesak furak, nebe foti ema ida ba iha niveis as-liu du-ke nia merese ida ne’e, ha’u rekonhese ho humildade-buat ne’e sai hanesan frakeza boot liu ba ser umanu ida(katak ba ha’u). Maibé, frakeza ida né, ha’u tenki dehan, todan liu tan kuandu ha’u rasik permite, mesa-mesak, hanoin katak ha’u maka diak liu ema hotu-hotu. Sosiedade, ohin loron, la presiza atu hamosu buat nebe habolu ‘ idolu ka idola,’ ho se-se deit ida ne’e maka verdade nebe la muda! Nudar ‘ser umanu’, ha’u apresia no dehan katak ha’u nia fuan senti nabén tiha ho elojius nebe ema balun hato’o no, dala ruma, ha’u bele sala hodi hanoin katak ba ha’u. 

Maibé, importante liu maka, iha ona rohan ba karreira polítika ida nebe ha’u la devia tama, tamba hodi aproveita asegura deit benefisius ba ha’u rasik no ba ha’u-nia familia, elojiu lolós, nebé ha’u sei rai didiak iha ha’u-nia fuan, maka : ditador arrogante no korruptu’. Liafuan sira ne’e makaa sei hakerek iha ha’u nia rate leten, iha Balibar(rai pedasuk nebe ha’u seidauk konsege sosa, maski ho korrupsaun nebe ha’u halo no aijuda ema seluk halo, hodi na’ok Riku-soi Estadu nian)Ita-nia sosiedade iha ema barak ona ho kapasidade, ema nebé hetan edukasaun, husi insituisoens nivel internasional nian, no mós iha ona mesterados iha areas lubun ida, nebe ita-nia Rain presiza tebes. Ita-nian Rain presiza matenek: iha siensia iha teknolojia, professional no iha vizaun ba progresu ekonomiku no social. Tempu to’o ona atu loke oportunidades ne, ba Timor-oan sira nebe iha potensial, atu fó barak no diak liu tan ba ita-nia País. Timor-leste maka labele ona depedente deit ba desizaun ema balu-balun deit, no at liu, ba desizaun ema ida deit nian!

Ema ida-no ema ida ne’e, laos abilitada liu ba ezijensias foun nebe ita-nia Rain enfrenta! Ema ida-no ema ida né, maka ha’u,nebe ho deit Liceu, ekivalente ba , ohin loron dehan, Sekundariu! Ha’u sés-an, no ha’u hein atu bá hatán, kona-ba pratikas krimes korrupsaun nebe ha’u halo ka aijuda ema seluk halo .. hodi nuné Timor-oan balun nebé sei honestu ka laran mos/hanoin mos (ema hanesan ne’e ladun barak ona iha Timor-Leste)bele sinti katak justisa iha duni, katak la iha ema id abele ses-an husi justisa.

Tempu duni ona atu halo mudansas! Tempu to’o ona, atu muda kondisoens nebe iha, kona-ba lideransa iha Timor-Leste. Ha’u sei hala’o reestruturasaun drástika ba V Governu. Ha’u tenki afirma katak, karik ita la halo buat barak diak, ita halo balun, hodi rekonhese mós katak ita devia halo diak liu. 

Ha’u husu deskulpa bah au nia kolegas hotu iha governu, tamba hein kedas tinan ida tomak, atu hau hasai desizaun ruma! Husu ba imi hotu atu prepara-an, husi kedas agora, atu simu disizoens ne’ebe hau sei hasai, nudar xefe do \governu, ba interese nasionais. Hau husu deskulpa ba partidus koligasaun. Maibe restrusturasaun ida ne’e, sei la hare ba interese partidu ida-idak nian, tanba sei tane as interese ne’ebe governu iha dever atu tane, hodi defende no servi ba povu no ba nasaun. 

Hau fiar metin katak, ho hau nia partisipasaun ida ne’ebe sei ladun rellevante opna iha aktividades loron-loron nian, Governu foun sei hasoru oportunidade ne’ebe diak liu atu labele lao ba oin, tamba hotu-hotu bele ona korrije errus sira ne’ebe, infelizmente, hau husik hela nudar lagadu (ka eransa|) ne’ebe ladun diak ba lideransa foun pais nian.

Hau rekonhese hau la konsege responde ba ejizensia hotu-hotu, ne’ebe sosiedade husu no ejize, no hau la iha duni kbiit atu hatan ba espetativas hotu-hotu. Karik ita sura husi tinan 2000, entaun ita lao tiha ona tinan sanulu resin lima! Ne’e duni, ita devia aprende buat barak ona, hanesan ita nia povu hein hela no iita nia sosiedade politika no intelektual mos ezije dadauk. 

Iha demokrasias, ne’ebe halo iha mundu tomak no tuir padroens internasionais ne’ebe ema hanorin mai ita, alternansia iha poder maka mekanismu diak liu atu fo resposta ne’ebe lolos, ba situasaun ne’ebe bele mosu hodi fo susar ba sosiedade modernas. Maske ita aprende nune’e, ita bele hare katak, iha mundu osidental, iha ezemplus ne’ebe furak tebes konaba alternansias de poder’, ne’ebe em-vez-de resolve problemas sai boot liu tan no hamonu sira nia rai bangkrut hotu, hopdi fo deit sala ba krize global (ne’ebe sira maka provoka ho sira nia sistema finanseiru naokten nian) 

Rai dezonvolvidus gaba-an katak sira perfeitu (ka mos, kapas, furak, buat hotu-hotu diak) duni ona, iha aspetus oi-oin deit. Timor Leste maka tenki aproveita deit ninia oportunidade atu banati tuir. Nune’e duni, los tebes duni! Karik ita buka hare, Kanais Televizaun Internasional, loron-loron deit, fo sai ba hotu-hotu ne’ebe bele akompanha, kona-ba krize global ba humanidade- krize iha demokrasia krize iha justisa, krize finaseira no krize ba identidade, krize ekonomika, krize ba valores no krize iha setor seguransa (tamba funu, tamba terrorismu, tamba bombas no hahalok oi-oin deit) iha deit Timor Leste, maka ita hotu bele iha kbit boot atu ezije buat hotu no bele husu ba ita-an rasin atu fo menus liu ba prosesu konstruksaun nasaun nian. Ohin loron, husi avansu iha area teknologia, it abele nota ka hare katak sentrus desijaun boboot iha mundu liu husi sira nia nia rede, kontinua fo presaun ba rai sira ne’ebe hakruk deit no sai atan ba sira nia politikas ne’ebe foer.
Timor oan balun mos hetan ona direitu atu orgolhu katak pretense dadauk ba grupu sosiadades, nebe konvensoens internasionais obrigada sira atu sinti-an ‘Modernu’ ona, iha sira –nia hahalok (hodi hala’o kritika oinoin deit) no iha sira nia mentalidade (‘ facebook ‘ nian iha né, sosiedade sivil  intellectual, professional no akadémika) tenta atu aprezenta-an núdar refleksu(ka nabilan)husi tendênsia global iha mundu, kona-ba protesaun Estadu de Direitu, iha advokasia active kona-ba Direitus Humanus no iha defeza kona-ba Transparênsia,maski sira rasik la tau iha prátika.
Demokrasias dezenvolvidas hanorin katak, sidadaus hotu-hotu iha direitu atu ko’alia tan-ne’e tenki rona ema hotu-hotu tenki hetan benefisiu husi progresu, nebe hotu-hotu hala’o  ida ne’e duni maka it abele hare, akontese dadauk iha Rai Dezenvolvidua (iha Eroupa no iha Amérika, iha nebe ema kiak laiha ona, rasismu laiha, violasaun direitus humanus la iha, hodi ema hotu-hotu moris ho kontenti no hetan seguransa ekonómika nebé boot no sustentável tebes).
Ha’u tenki deklara iha ne’e, katak ha’u sei la monu bas ala boot hodi kontinua dudu ha’u –nia-an hodi buka personalize fali prosesu konstrusaun ita-nia Rain nian, prosesu ida nebe tenki ser demokratiku inkluzivu no partisipativu-tuir ‘ slogan’ furak tebes ida nebe, liu husi ‘arab spring’(revolusaun demokrátika iha Rai Árabes)  no Kontinjentes bara-barak ‘ peace Keeeping Forces’  nebé namkari iha Áfrika nebá, permite duni katak povu sira neb abele moris ona iha paz nebe naruk no metin, hodi mos hetan ona no goza dadauk dezenvolvimentu nebe sustentável tebes.
Ha’u rekonhese ha’u-nia kbit laek atu hala’o mudansa(ba di’ak) no mós rekonhese tendênsia, husi ha’u, atu influensia, ema seluk, hodi hakarak no buka deit buat nebé supérfluo ka la folin.
Ha’u rekonhese ha’u nia kbiit laek atu aprezenta(ka fó sai) hodi konvensa sosiedade tomak atu hetan no kaer maka espetativas(ka mehi) nebe realistas, hodi rekonhese m”os katak ha’u hatudu deit tenênsia ida, atu hamosu iha povu nia hanoin, ânsia(ka hakarak lalais )nebe kontraprodutivu, atu fo kedas solusaun ba problemas hotu-hotu, hahú husi nebe kiik-aon.
Atu taka, ha’u hakarak fo lembra ba Maluk hotu katak atan-ha’u hetan desmobilizasaun husi    ‘ FALINTIL’, nune’e ohin-loron ha’u sidadaun sivil ida hanesan ema seluk.

Ha’u la haluha katak atan ha’u m”os partisipa iha funu, maibe Ha’u la konsidera-an hanesan veteran ida, no kontinua deit ‘ Guerrilheiru’ ida  Ha’u espera katak Maluk sira hotu sei respeita ha’u nia sentiment ne’e. 

Ha’u husu perdaun ba povu tomak
A  LUTA KONTINUA, iha ita nia hanoin no ita nia hahalok
Dili, 26 de Dezembro de 2014. Kay Rala Xanana Gusmão.

No comments:

Post a Comment

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...