Cerimonia Transferência de gestão do Centro de Formação professional

Vice Primerio-Ministro Fernando "La Sama " de Araujo akompanha husi Sekretariu Estadu, Ilidio Ximenes da Costa no Embaixador Brasil Sr. Jose Amir da Costa Dornelles  loke placa de tranferencia Centru Formacao Brasil Timor-Leste

Diskursu husi Vice Primerio-Ministro Fernando "La Sama " de Araujo iha Cerimonia de transferencia de gestao do Centro de Formacao Professional Brasil Timor-Leste

Diskursu husi Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun no Professional iha Cerimonia de transferencia de gestao do Centro de Formacao Professional Brasil Timor-Leste

Diskursu Embaixador do Barsil Sr. Jose Amir da Costa Dornelles iha Cerimonia de transferencia de gestao do Centro de Formacao Professional Brasil Timor-Leste

Foto hamutuk iha Cerimonia de transferencia de gestao do Centro de Formacao Professional Brasil Timor-Leste


Sekretariu Estadu, Ilidio Ximenes da Costa konversa hamutuk ho Embaixador do Barsil Sr. Jose Amir da Costa Dornelles, Pdare Filomeno Jacob iha Cerimonia de transferencia de gestao do Centro de Formacao Professional Brasil Timor-Leste

Migradollar " Politika Ekonomia ba Desenvolvimentu Kanal Remesse/remittance




 


Hakerek husi
Brigida Soares
Assesora Nasional ba
Secretario do Estado para Politika, Formasaun Proffisional do Empregu (SEPFOPE)
zidasoares@ymail.com

 


                                                                          Abstrak
"Migradollar" mak termu nebee ema barak utiliza hodi refere ba retornu husi emigrante nebee servisu iha rai liur ka iha lia fuan seluk katak dollar husi rai liur nebee mak tama mai rai laran husi cidadaun nasaun ida nian. Migradollar importante tebes atu hasae performa ekonomia nasaun ida nian e mos rendementu nasional kada uma kain nebee mak iha estudu ekonomia ema hanaran GNP (Gross National Product) no GDP (Gross Domestic Product). GNP mak sasukat ba indikador performa ekonomia nasaun ida nian, inkluidu produsaun nebee mak produs husi ema idak idak no kompania hotu hotu iha rai laran e mos produsaun atividades ekonomia husi cidadaun nasaun ida nian nebee mak namkari lemorai iha nasaun seluk/iha fatin nebee deit iha mundu. GDP mak sasukat ba indikador ekonomia nasaun ida nia total output, inkluidu produsaun iha atividades ekonomia cidadaun idak idak iha rai laran e mos kompania lokal e internasional nebee mak existe iha rai laran kada tinan (Kimberly Amadeo, 2013). Lui husi produsaun nebee mak produs, ita bele haree ona katak GNP e mos GDP nee sae ou tun. Se sasukat nee sae katak ekonomia nasaun nian lao diak e positivu, maibe se tun signifika katak ekonomia nasaun nia hasoru difikuldade.


Imagina, karik remesse/remittance husi trabalhador sira deposita pursentu balu kada fulan iha banku nasional iha rai laran? Osan hira mak bele produs durante periodu de servisu hanesan tinan 3 ka tinan 5 iha rai liur? Bele ka lae governu fasilita sistema ida nebee mak fo impaktu positivu ba cidadaun nebee servisu iha rai liur e mos familia nebee mak regularmente simu remesse/remittance?Maneira saida mak bele aplika atu atinji objektivu ida nee?. Parte importante atu mantein utilizasaun orsamentu ho didiak mak parte nebee iha interkoneksaun hanesan emigrante cidadaun nasaun ida nian iha rai liur, insitituisaun financas hanesan banku no familia iha rai laran e mos Governu hanesan parte nebeemaka persija halo intervensaun maksimu atu fasilita e kontrolaatividades nee lao ho diak hodi nunee bele benefisia emigrante Timor oan sira iha rai liur no sira nia familia nebee mak husik hela iha rai laran.

Koalia kona ba osan, iha estudu ekonomia ema hanaran "estudu monetaria". Estudu ida nee foka liu ba fungsaun osan iha atividades ekonomia loron loron. Hanesan ita hotu hatene katak osan nudar tipo de suratahan ka centimu nebee iha valor no legalmente utiliza hodi sosa ka truka ho sasan nebee mak ita konsume no utiliza e mos selu ba salariuhusi servisu iha area oin oin iha nasaun ida (A,C Pigou).Estudu monetaria, haree liu ba importansia husi utilizasaun osan no importansia husi fungsaun instituisaun financas iha atividades ekonomia iha nasaun ida. Relasiona ho estudu monetaria, remmesse/remittancenudar tipo osan nebee haruka mai familia husi cidadaun nasaun ida nian iha rai liur. Haree ba kestaun ida nee, Timor Leste nudar nasaun foun rentornu husi trabalhador iha rai liur dala ruma la dun sai importansia. Maibe tipo de rendementu ida nee importante tebesiha nasaun kiak sira seluk ho rajaun deretamente benefisia familia barak iha rai laran tamba regularmente simu tipo rendementu ida nee. Ho rajaun nee,governu Timor Lestepersija halo politika ida atu bele facilita no asegura servisu remmese/remittance iha rai laran hodi hasae ekonomia nomos hamosu impaktu positivu ba desenvolvimentu.

Koalia kona ba remmese/remittence, la ses husi movimentu ema husi rai ida ba rai seluk. Actividades nee kuinesidu ho naran migracao.Iha era ekonomia modernu migracaolaos deit mosu iha rai laran, ho teknologia nebee mak avansadu, transporte tipo oin oin, dudu atividades ne'e lao makas ho nunee facil ona ba ema atu halo viajen ba mai.Movimentu ema muda husi fatinida ba fatin seluk hetan influensia makas husi factores barak, hanesan faktores envairomentu, politika, sosial e mos barak liu mak faktores ekonomia. Sitema globalizaun ekonomia iha nasaun barak hamosu oportunidade oin-oin inkluidu oportunidade atu hadia vida moris liu husi buka servisu iha rai seluk nebee mka oferese osan diak. Ho realidade ida nee Timor oan barak mak agora espalha iha nasaun sira hanesan Norte Irlandia, Inglatera, Korea do Sul e mos Australia ho motivu buka servisu atu hadia ekonomia familia nian.

Iha artigu dahuluk hau oferese ona politika governu nebee mak haruka trabalhador sira ba rai liur no identifika obstaklu barak nebee mak persija hadia husi governu Timor Leste. Iha artigu ida nee, hau hakarak oferese klean kona ba oinsa politika governu atu preserva remessa/remittancehusi trabalhadores sira iha rai liur ho utiliza ezemplu husi esperiensia nasaun sira iha mundu nebee maka niniaekonomia rai laran dependente ba migradollar.

"Migradollar" mak termu nebee ema barak utiliza hodi refere ba retornu husi emigrante nebee servisu iha rai liur ka iha lia fuan seluk katak dollar husi rai liur nebee mak tama mai rai laran husi cidadaun nasaun ida nian. Migradollar importante tebes atu hasae performa ekonomia nasaun ida nian e mos rendementu nasional kada uma kain nebee mak iha estudu ekonomia ema hanaran GNP (Gross National Product) no GDP (Gross Domestic Product). GNP mak sasukat ba indikador performa ekonomia nasaun ida nian, inkluidu produsaun nebee mak produs husi ema idak idak no kompania hotu hotu iha rai laran e mos produsaun atividades ekonomia husi cidadaun nasaun ida nian nebee mak namkari lemorai iha nasaun seluk/iha fatin nebee deit iha mundu. GDP mak sasukat ba indikador ekonomia nasaun ida nia total output, inkluidu produsaun iha atividades ekonomia cidadaun idak idak iha rai laran e mos kompania lokal e internasional nebee mak existe iha rai laran kada tinan (Kimberly Amadeo, 2013). Lui husi produsaun nebee mak produs, ita bele haree ona katak GNP e mos GDP nee sae ou tun. Se sasukat nee sae katak ekonomia nasaun nian lao diak e positivu, maibe se tun signifika katak ekonomia nasaun nia hasoru difikuldade.

Iha kazu Timor Leste nian, "Migradollar" nebee tama mai rai laran, rekorda ona husi kanal institutisaun financas privado e mos publikonebee oferese servisu remesse/remittance. Basea ba dadus SEPFOPE nian total nebee mak rekorda hamutuk US$2 million resin (SEPFOPE sita husi Western Union & BNU, 2014). Total retornu husi tipo remesse/remittence nebee mak mensiona nee, nudar osan nebee mak manda husi trabalhador Timor oan servisu iha Korea do Sul no Australia, nebee hetan suporta husi Governu Timor Leste, maibe total migradolar geral husi trabalhador Timor oan nebee servisu iha rai seluk hanesan Inglatera no Norte Irlanda seidauk inkluidu iha dadus nebee mak rekorda ona husi SEPFOPE. Haree fila fali ba ninia utilizasaun ultima, tipo retornu husi remesse/remittance nee deskunfia barak liu utiliza ba konsume, haruka oan sira ba eskola, utiliza ba saude familia e mos seluk seluk tan.Honunee persija estudu klean atu haree utilizasaun ultima husi osan neebee tama mai, nunee mos informasaun kona ba migradolar nebee oferese seidauk kompleta didiak tamba iha instituisaun financas; banku no non-banku iha rai laran, barak mak seidauk oferese sira nia informasaun kona ba servisu ida nee.

Relasiona ho falta husi dadus nebee mak oferese, nasaun barak nebee maka ninia ekonomia nasaun dependente ba remesse/remittance iha ona sistema diak atu rekorda informasaun nee no iha politika nebee kria hodi maneja didiak remesse/remittance nebee tama mai nasaun laran. Iha America Latina liu liu nasaun Mexico"migradollar" nebee tama ba nasaun, maneja didiak husi ema nebee simu. Ida nee la ses husi suporta politika governu nian. Involvimentu politika governu nianlaos atu kontrola trabalhador sira nia osan maibe fasilita servisu remesse/remittancehodi halo fasil no benefisia cidadaun nebee manda no simu osan husi familia nebee mak servisu iha rai liur.Espektativahusi servisu nebee oferese katak migradolar nee bele utiliza hodi kompleta nesesidade basiko uma kain nebee regularmente simu remesse/remittance no mos hasae deposita iha banku nasional no kria investimentu interna iha negosio kiik ka medium husi familia sira.

Ezemplu suporta nebee mak oferese husi governu Mexicomak hanesan tuir mai nee; Governu Mexico halo akordu idaentre banku nasional iha nasaun nebee sidadaun sira servisu barak liu hanesan Nacao Unidas do America no bangku nasional iha Mexico. Suporta nee hare liu liu ba oinsa fasilita dalan nebee efesiente no la difikulta prosesu transfere osan husi rai liur ba familia sira iha rai laran. Akordu nebee halo entre bangku rua nee hanaran "Aquisation Stake" signifika katak banku rua servisu hamutuk e fahe benefisia ba malu. Husi servisu hamutuk nee, sira oferese dalan ida atu utiliza ATM (automatic teller machine) nebee mak familia iha rai liur bele rai osan iha banku nebee defini ona iha rai liur no familia sira iha rai laran nebee utiliza ATM husi bangku iha rai laran nebee servisu hamutuk bele ona asesu sira nia osan no foti iha nebee deit ho lalais. Akordu ida nee mos fo kustu baratu ba servisu banku nian ho pursentu kiik. Iha mos maneira seluk mak utiliza husi sistema ida nee ho naran" internet banking" ka " banku internet" nebee mak ema barak utiliza iha Mexico.
Haree fali ba nasaun balun iha asiatiku, Philipinasai nudar nasaun nebee mak simu retornu husi remesse/remittance ass liu  iha asia sudeastiku. Remesse/remitance nebee simu kada tinan ho total hamutuk $22.4 billion (2013). Politika governu Philipina nian maka estabelese kanal legal ida iha banku nasional Pilipina nian ho naran "The Banko Sentral ng Philipinas/BPS" nebee mak foti inisiativa signifikante hanesan hasae transparasia no halo promosaun ba kompetisaun iha merkado remesse nian.

Politika permeiru husi governu Philipina liu husi banku sentral nian mak hasai sirkular ida ba banku no instituisaun financial nebee mak la tama kategoriabanku atu kona taxa ba produtu de servisu transferesia osan remesse/remittance nian, inkluidu ho ninia kustu tranferensia. Politika segundu mak halo fasil asesu ba servisu financial.  Prosesu ida nee liu husi oferese moeda estranjeiru/rai liur iha area rurais no koperativu sira nebee mak existe iha fatin referee. Ida nee ho hanoin ida katak retornu tipo remesse/remittance nebee mak tama mai la urgente ba ema nebee simu atu truka lalais ba moeda lokal. Maibe politika ida nee, haree liu wainhira moeda lokal ninia taxa combial (exhange rate) iha moeda lokal sae, ema nebee simu bele truka atu nunee sira bele hetan benefisiu hanesan moeda nebee sira troka bele aumenta valor osan nebee sira rai hela iha banku referee.

Politika terseiru mak fasilita interkoneksaun ba ATM nebee mak oferese husi bangku sira iha rai laran atu asegura seguransa ba remesse/remittance nebee haruka ba familia iha rai laran e mos redus kustu operasional ka taxa ba orsamentu nebee mak haruka mai rai laran.  Atu asegura fasilidade nee, maka politika governu nian halo aprovasaun alternativu atu manda remesse/remittance ba familia iha rai laran liu husi: servisu mobile (HP transfer system; ida nebee mak agora ema barak uja hela iha Philipina). sistemaida nee fahe informasaun koba ba taxa combial moeda estranjeiru ho moeda lokal. Ikus liu mak banku centralhalo campanha ba utilizasaun kanal remesse/remittance husi departementu relevantes ka organisaun nebee mak servisu iha area financas ba trabalhadores sira iha rai liur.
Husi ezemplu rua iha leten, Timor Leste bele ona halo estudu klean ida atu utiliza sistema nebee effectivu atu bele fasilita prosesu e mos utilizasaun remesse/remittanceho didiak atu bele fo impaktu positivu ba desenvolviemntu ekonomia uma kain idak idak iha rai laran.

Maibe haree fila fali ba realidade iha Timor Leste, katak infraestrutura iha rai laran seidauk sufisiente, banku barak mak seidauk opera iha distritu sira no iha banku balu mos seidauk bele oferese servisu barak hanesan ATM, Internet banking no seluk seluk nebee mak bele fasilita lalais ema atu foti osan.Ho realidade nebee mak iha, estudu sira hanesan estudu bakanal remesse/remittance persija halo atu nunee bele identifika ema hira mak manda osan regularmente mai familia iha rai laran, osan ho montante hira mak produs husi atividades remesse/remitensia kada tinan. Ho nunee facil atuoferese servisuiha fatin nebee signifikante hoema barak nebee regularmente simu osan husi tipo remmese/remittance.Husi esperiensia nasaun sira nebee mak oferese iha leten, hau hakarak halo rekomendasaun balu, nebee mak bele ona halo husi banku Central Timor Leste nianhanesan tuir mai nee:

1.      Governu Timor Leste liu husi banku central Timor Leste tengki iha regulamentu ida atu kontrola banku no non banku iha rai laran nebee mak oferese servisu manda e simu osan husi rai liur.
2.      Governu Timor Leste liu husi banku central bele aplika redusaun ba taxa servisu transfere remesse/remittance mai rai laran, redus kustu transaksaun no oferese insentivu no promove kompetisaun entre instituisaun finaceira nebee mak oferese servisu transafer no simu osan entre banku sira no insituisaun non banku iha rai laran.
3.      Governu Timor Leste liu husi banku central halo ona criteira ba banku comercial sira nebee mak oferese servisu remesse/remittance atu aplika sistema ATM iha fatin ka regiaun nebee mak bangku sira opera. No mos governu liu husi banku central ka instituisaun relevantes tengki halo sosializasaun ba sistema oisa utiliza ATM nebee mak iha ona servisu hamutuk ho banku nebee mak oprea iha fatin nebee identifika no oferese informasaun kona ba cobial do moeda nian ba trabalhador sira iha rai liur no ba familia iha rai laran nebee mak regularmente simu remesse/remittance.

Haree ba opsaun nebee mak hau oferese iha leten, Governu Timor Leste, liu husi miniteriais relevantes hanesan SEPFOPE bele ona aplika etapa husi sistema ida nee ba Programa Empregu Rai Liur/Overseas Employment Program hanesan tuir mai nee:

1.      Governu Timor Leste liu husi SEPFOPE tengkiservisu hamutuk ho banku central atu oferese opsaun nebee maka hatoo iha leten katak defini banku nasional nebee mak hakarak halo "Aquisation Stake" ho banku husi nasaun nebee mak trabalhador barak servisu ba hanesan Korea do Sul no Australia.
2.      Halo negosiasaun ho trabalhador nebee mak selesionado ba servisu iha rai liur atu rai ka deposita sira nia salario nebee hetan kada fulan 30% iha sistema bankaria nebee hanaran "saver" nebee mak labele foti durante tinan tolu to lima nia laran (trbalhador sira bele foti osan nee wainhira sira nia kontratu servisu iha rai liur remata). Banku sei oferese funan nebee as ba osan nebee deposita atu bele dadaa/atrai trabalhadores ninia interese atu rai osan nebee sira iha.
3.      Asegura transparansia utilizasaun osan nebee deposita maka banku tenki oferese relatorio ba osan nain (trabalhador sira) kona ba total osan nebee sira deposita kada fulan 3 ou 6 atu haree ninia valor ho funan nebee mak halo ona husi banku.
4.      Atu fasilita lalais familia nia nesesidade iha rai laran mak governu liu husi bangku nebee defini persija asegura prosesu foti no simu osan ho effisiente liu husi oferese sistema ATM ihabanku nebee mak opera iha regiaun sira.
5.      Ikus liu mak atu asegura sustentabilidade utilizasaun remesse/remittance iha rai laran mak governu liu husi SEPFOPE, MNEG no SEAPRI tengki halo campanhia no treinamentu ba familia nebee simu regularmente remesse/remittance iha rai laran no trabalhador sira nebe mak servisu iha rai liur, liu liu iha area kapasitasaun enterpreneur liu husi kapasitasaun ba area manajementu finanseira: rai osan/saving, mobilizasaun investementu no fasilitasaun kreditu e mos informasaun kona ba linguazen finanseira nian.  Iha are kapasitasaun ba tekniku: hanesan kapasidade manajerial, trabalahdor no informasaun ba produsaun kapital iha teknologia modernu no linguajen ba mercadoria ikus liu mak kapasitasaun ba trabalhador :hanesan treinamentu ba seguransa salva vida  e ikus liu dereitu do trabalhador.

Depois de sistema nee lao diak no hatudu resultado diak maka sistema ida nee sei sai exemplu diak no atrai trabalhadores seluk nebee ho sira nia inisiativa rasik liu husi suporta familia buka servisu iha nasaun seluk hanesan UK no Norte Irlandia. Governu mos bele ona aplika sistema nee iha fatin sira nebee temi dadaun no halo campanha ba utilizasaun sistema financial adequadu nebee mak bele halo fasil sira nia familia iha rai laran atu asesu lalais osan nebee sira manda no mos maneja didiak osan nebee sira haruka atu asegura ekonomia familia nian iha futuru.


Referensia

Banko Sentral ng Pilipinas. 2013. " Advocacies for Overseas Filipinos"  Availabel at http://www.bsp.gov.ph/about/advocacies_ofws.asp.

M.F.C Moreno. 2013." The effective use of remittances in promoting Economic Development" retrieves husi http://www.un.org/en/development/desa/policy/publications/general_assembly/eitconference/2aprpm_moreno.pdf

S. Robero, B. Sergio, L.Lindasy B, B.C Dulce. 2002. " Billion in Motion: Latino Immigrants, Remittance and  Banking" New Hispanic Center. retreived husi http://pewhispanic.org/files/reports/13.pdf

SEPFOPE. 2014 " Hasai ema hatama Osan" retreive husi http://sepfope.blogspot.co.nz/2014/02/sepfope-hasai-ema-hatama-osan-liu-husi.html
 

Sermonia Entrega Sertifikadu no Liga Formandus ba Merkadu Serbisu

Sekretariu Estadu ba politika Formasaun Professional no Emprego, Ilidio Ximens da Costa, Presidente CCI - Oscar lima, Director BTK Fransisico Holiwono no Director Centru Formasaun D. Bosco komoro foto hamutuk ho formandus sira depois entrega sertifikau kursu

Sekretariu Estadu ba politika Formasaun Professional no Emprego, Ilidio Ximens da Costa entrega linta naran nebe mak hetan opurtunidade atu bele serbisu iha BTK hafoin ratmata sira nian kursu


Sekretariu Estadu, Ilidio Ximenes da Costa, hamutuk ho Presidente CCI - Oscar Lima, Director Nasional INDMO Isabel de Lima no Director Formasaun D. Bosco komoro wainhira partisipa iha sermonia entrega sertifikadu iha SEPFOPE.

Sekretariu Estadu ba politika Formasaun Professional no Emprego, Ilidio Ximens da Costa halo diskusaun ho Presidente CCI- Oscar Lima wainhira partisipa iha sermonia entrega sertifikadu ba formandus sira iha SEPFOPE.



Iha loron segunda 21/07/2014, Sekretaria Estadu ba Politika Formasaun Professional no Emprego liu husi Diresaun Nasional Formasaun Professional realiza sermonia fahe sertifikadu kursu ba ema hamutuk 39 nebe kompostu husi Pedereiro hamutuk 29  pessoal no 10 husi operador ekipementu pezadu. Formasaun iha area padreiro neé realiza iha fulan hirak liu ba. Formandus sira nebe mak ramata ona kursu ne’e hetan kedas serbisu iha kompanhia BTK Grupo. Atividade nebe mak realiza iha SEPFOPE neé heatn mos partisipasaun husi Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Professional no Emprego, Ilidio Ximenes da Costa, Presidente CCI- Oscar Lima, Director kompanhia BTL Grupo Fransisico Holiwono, Dirctora INDMO Isabel de Lima no funsionario husi SEPFOPE. atividade ne realiza iha sala encontru SEPFOPE Cai-coli- Obrigado Barak.  
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...