AKORDO KOLETIVU

Ohin loron 26 Marsu tinan 2015 iha eskritóriu Inspesaun Jeral Trabalho – IGT,rua Caicoli,realiza ona sorumutu entre ajénsia ho kompanhia estiva sira hotu ne’ebe halo atividade iha portu,Konfederasaun Sindikatu Timor Leste – KSTL ho Autoridaded kompetente portu hodi buka solusaun ba irregularidade nebe’e akontese iha portu Dili. 

Sorumutu ohin loron organiza husi IGT ho nia equipa tomak no hetan partisipasaun màximu husi Senhor Constâncio Guterres – Director Ajensia Ariana Timor Estevedores, Senhor Mateus Joaquim – Representante Ajensia Troy Logistics Services, Senhor Rafael Mendes Ribeiro – Director Ajensia SDV Logistika, Senhor Antonio Castillo- Representante Crossland Shipping, Representante Diresaun Nacional da Formação Profissional Diresaun Nacional Transportes Maritima / APORTIL, Senhor João C. Da Silva – Adjunto Comandante Policia t – PNTL no Representante INDMO, Alexandre da Silva Paisico – OTPTL, Senhor José da Conceição Secretariu Jeral KSTL, Senhor Paulino da Costa – Secretariu SMET-TL. 

Liu husi diskusaun nebe’e klean parte sira produs konkordánsia no rekomendasaun  balun maka hanesan konsta iha aktu ida ne’e, nebe’e descreve tuir mai, Iha aktu ida ne’e, parte I maka Ajénsia sira hotu nebe’e halo atividade iha portu ho compnhia estiva hotu ho parte II maka Konfederasaun  Sindikatu Timor – Leste KSTL, Parte rua konsiente katak iha duni irregularidade nebe’e la tuir Lei Traballu no .4/2012, tamba ida ne’e parte rua konkorda hodi kumpri tuir norma sira nebe’e konsta iha Lei Traballu no .4/2012, maka hanesan tuir  ne’e :  

  1. Parte rua konkorda hodi halo kontratu traballu escritu antes hahu fali (reativa) servisu karega no deskaregamentu kontétor hodi kumpri tuir artigo 9 e seguinte Lei no .4/2012 
  2. Parte rua konkorda hodi hala’o servisu tuir periódo normal traballu mais horas extraórdinariu, nebe’e konsta iha artigu 25/1-2 no 27/1-4 Lei Traballu no .4/2012,( trabalhador ida labele servisu liu oras normal loron ida oras 8 no semana ida oras 44 orasextraórdinariu loron ida labele oras 4  maka total loron ida oras 12, semana ida orasextraórdinariu 16 maka total semana ida labele liu oras 60 )
  3. Parte rua konkorda ho konsiente hodi kumpri sira nia dever ka obrigasaun konaba norma seguransa, ijiene no saúde  traballu nebe’e konsta iha artigu 20/a, b no c, artigu 21/a,c, e no g, artigu 34, artigu 35,36 no 37 Lei Traballu no.4/2012,
  4. Parte I konkorda ho konsiente hodi fó formasaun professional ba kandidatu traballador antes hala’o servisu, hodi tuir artigu 20/b no 35/2-d Lei Traballu no.4/2012, 
  5. Parte I konkorda ho konsiente hodi apresenta komunikasaun escrita, iha tempu nebe’e labele ultrapassa horas 48, ba IGT kazu iha asidente traballu no doensas professional grave iha servisu fatin ka husi uma ba fatin servisu no Vice-Versa, no servisu empregdor iha liur hodi kumpri tuir artigu 46 DL no.19/2010 no artigu 5/a Lei Trabalho no.4/2012, 
  6. Parte I konkorda ho konsiente hodi aprezenta relatoriu eskrita, trimestralmente, ba IGT kona ba dados assidente traballu no doensas professional grave hodi kumpri tuir artigu 47 DL no.19/2010 Lei Trabalho no.4/2012.
Trabalhador iha portu tenki organiza an ho diak ka iha umbrella ida hodi bele fasil atu halo kontrolu iha area servisu hodi halo funcionamentu servisu turnu no tenke regista iha instituisaun kompetente, Parte rua konkorda hodi halo servisu turnu tuir artigu 29 Lei Trabalho no.4/2012, Parte rua konkorda hodi redus horariu traballu nebe’e excede maibe mantén salariu atual, Parte I tenke entrega planu kurrikulum ba formasaun professional kona ba seguransa no saúde traballu ba SEPFOPE hodi kumpri artigu 34/2-d Lei Trabalho no.4/2012, Trabalhador hotu-hotu obrigatóriu tenke partisipa iha formasaun professional kona ba seguransa no saúde traballu minimu durante oras 120 ho gradualmente, nebe’e organiza husi ajénsia nebe’e servisu iha portu ka husi organizasaun sira seluk tuir horáriu nebe’e determina, Trabalhador ne’ebe laiha sertifikadu formasaun professional kona seguransa no saúde traballu husi autoridade ka instituisaun kompetente sei labele assessu servisu iha portu, Se parte II maka kontra númeru 5/a no b akordu idha ne’e,maka konsidera laiha relasaun servisu entre parte sira no laiha direitu atu halo akuzasaun no kontestasaun, Se parte II maka kontra número 5/c no d akordu ida ne’e konsidera halo violasaun ba Lei Trabalho  no.4/2012, maka parte I poder atu halo terminasaun kontratu traballu ho justa kauza tuir artigo 50/3-d Lei traballu no.4/2012, no parte II laiha direitu ba indemnizasaun, Se parte I mak kontra número 5 akordu ida ne’e, konsidera hanesan halo violsaun ba Lei Trabalho I no.4/2012, no IGT  hanesan autoridade kompetente sei aplika sansaun pena multa tuir artigu 49 DL 19/2010,

Parte sira Recomenda  ba instituisau relevante Governu no ajénsia no sira seluk nebe’e relevante, ba assuntu sira nebe’e liga ba sira nia kopeténsia, maka hanesan tuir ne’e :

  • Rekomenda ba SEPFOPE liu husi Diresaun Nacional Formasaun Profesional- DNFOP no Institutu Nacional de Mão de Obra- INDMO hodi fó apoiu ba formasaun professional no safety and health at workplaces ntro sertifikasaun ba kandidatu ba traballador portu,
  • Recomenda ba OIT liu husi IGT no KSTL, hodi fó apoiu ba formasaun espesifiku kona ba safety and health at work on port,
  • Rekomenda ba ajénsia no SEPFOPE- INDMO hodi imidiatamente fo formasaun ba supervisor sira kona ba safety at workplaces hodi halo supervesaun ba safety no mos orienta trabalhador sira iha portu,
  • Rekomenda ba Ministériu Obras Públika no transportes liu husi Diresaun Nasional Transporte Marritima atu halo koperasaun ho inspesaun Jeral Traballu – IGT NO instituisaun seluk relevante hodi fó sertifikasaun ba equipamento pezado nebe’e uza ba karega no deskaregamentu iha portu Dili, tuir padraun internasional.
  • Rekomenda Ministériu Obras Pública no Transportes liu husi Diresaun Nasional Transporte Marritima , APORTIL servisu hamutuk ho AND no IGT hodi fo sertifikasaun bar RÓ Crean, container tuir padraun internacional,
  • Rekomenda ba Diresaun Nasional Jestaun Portu Dili , APORTIL hodi halo jestaun de asesu iha portu nebe’e diak no kredivel hanesan, SOP, uza sistema  finger print access ho ID Card electronic ka ISPS Code, Port Facility security plan hodi kontrola  movimentu ba atividade iha area portu,
  • Husu ba parte I hodi apresenta lista trballhador hodi bele halo kontrolu pessoalmente, ( temporary pass, no permanent passed ID )
  • Rekomenda ba ajénsia no kompanhia estiva sira hotu nebe’e halo operasaun iha portu      hodi fó kontribuisaun máximu no banati tuir akordu ida ne’e no implementa iha pratika, akordu ida ne’e la taka dalan ba traballador ne’ebe individualmente hakarak kumpri norma sira ne’e konsta iha akordu ida ne’e no Lei no.4/2012, Norma sira ne’ebe la mensiona iha akordu ida ne’e maka sei regula tuir Lei Traballu no.4/2012, no DL no. 19/2010 no lei sira ne’ebe vijente iha area relevante, Akordu ida hahu implementa iha loron tuir kedas liu tiha ni-nian asinatura husi parte sira
  •  

No comments:

Post a Comment

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...