Governu Entrega Uma ba Komunidade Seloi


Sekretariu Estadu SEPFOPE hakuak inan/avo nebe mak simu uma no ajuda husi SEPFOPE


Ekipa SEPFOPE ajuda lalin sasan husi komunidade

Sekretariu Estadu SEPFOPE fo hela espilikasaun hela beneficiariu sira nebe mak simu uma husi SEPFOPE.
Ekipa husi SEPFOPE ajuda lalin hela sasan beneficiario sira nebe mak simu uma husi SEPFOPE.
AILEU – Governu liu husi Sekretariu estadu Politika Formasaun Profesional Empregu enterga uma lima ba komunidade kbi’it laek iha suku Seloi, Munisipiu Aileu.

Sekretariu estadu SEPFOPE, Ilidio da Costa Ximenes hatete, komunidade ne’ebe simu uma ne’e faluk sira ne’ebe la iha forsa no presija duni tulun governu nian. “Uma ne’e, iha kuartu tolu no sala vizita ida. Uma ne’e benefisiariu sira bele fo aluga ba ema ka bainaka karik halo viajen ba fatin ne’eba atu nune’e bele hetan netik rendementu husi uma ne’e para sustenta sira nia nesesidade loron-loron,” Ilidio hatete ba jornalista sira, iha Suku Seloi, Tersa (27/01). 

Ilidio hatete, nia parte sei hato’o relatoriu no proposta ba Primeiru Ministru para bele kontinua programa ne’e iha distritu sira seluk. Iha fatin hanesan, Agusta Tilman ne’ebe hanesan benefisiariu kontenti tebes ho apoiu ne’ebe governu ne’ebe governu oferese ba komunidade kbi’it laek liu husi SEPFOPE.

“Hau kontente tebes ho governu nia planu ne’e tanba bele ajuda ami kbi’ib laek hodi kontroi uma foun,” Agusta hatete ba jornalista sira. Entertantu Xefe Suku Seloi, Jacinto Ribeiro Diaz mos haksolok tebes tanba programa ne’e fo benefisia ba nia populasaun sira be kbi’it la to’o atu halo uma. TIMOR POST

Sekretariu Estadu SEPFOPE ingura Ofisina automotivo Sentru Formasaun Dom Bosco



Sekretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa akompanha membro PN nasional visita no halo observasaun ba makina iha Centru Formasaun D. Bosco Comoro


Sekretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa akompanha husi membro PN no padre inagura Centru Automotivo D. Bosco Comoro

DÍLI – Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profesional Empregu, Ilidio Ximenes iha Sesta feira (30/01) semana ne’e ofisialmente inagura ofisina automotive iha sentru formasaun Dom Bosco Comoro Dili.

konstrusaun ofisina automotive centru formasaun ne’e hetan finansia husi Asian Development bank (ADB) hamutuk montantente orsamentu um mil ital. ba ekipamentus nomos inklui formasaun sira, formandu sira ne’ebe mak tuir formasaun ne’e governu sei haruka rai liu hanesan Indonezia atu nune’e sir abele aumenta nia koñesimentu konaba automotive nian tanba SEPFOPE loke sentru formasaun ba juventude sira atu mai aprende tanba sentru ne’e hanesan kampu de servisu ba sira. Dehan sekretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa.  

“Hau mos fo agradese ba Banco Asiaticu tanba durante ne’e sira mos ajuda harii sentru formasaun ida mai ita interesante tebes mak sentru formasaun laos kompañia internasional no nasional sira mak halo maibe estudante no intruktur sira mak harii sentru ida ne’e, formandu sira ne’e iha kapasidade no kualifikasaun tanba sira halo konstrusaun ne’e positive tebes tanba sentru formasaun iha area rua konstrusaun no automotive. Dehan sekretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa 

ha fatin hanesan Diretor sentru formasaun Pe. Manuel Pinto mos haktuir tan katak, konstrusaun hahu iha tinan 2013 fulan Abril remata iha tinan 2015, tanba konstrusaun ida ne’e hatudu ba sosiedade sira katak, durante ne’e Dom Bosco servisu hamutuk ho juventude atu dezemvolve ba nasaun ida ne’e.“Hau mos senti katak, governu kontenti no hare edifisiu ne’e tanba edifisiu ida ne’e la halo husi kompañia maibe estudante sira mak halo rasik, formandu sira ne’e halo buat ruma ne’ebe mak durante sira halo para aban bairua sira mos bele aplika ba sira distritu ida-idak tanba konstrusaun ne’e hanesan kampu servisu id aba sira, konstrusaun ida ADB aloka orsamentu $400. Mil I tal ne’e mak ba ekipamentus hanesan makina ne’e husi ADB ho SSEPFOPE sira.

Nune’e mos formandu Imanuel Tout husi distritu Oe-Cusse mos hatutan, durante sira tuir formasaun ne’e sira senti kontenti tebes tanba sir abele aprende buat foun husi sentru ida ne’e, I nune’e mos sir abele prepara an atu ba servisu iha Zona espesial Ekonomi Merkadu Sosial (ZEEMS). “Ami tuir formasaun ne’e agora ba nivel 2 hau mos espera katak, treinamentu ida ne’e remata ami sei aplika fali ba maluk sira ne’ebe seidauk aprende konaba automotive ne’e,” nia haktuir. BUSINESS TIMOR

KONTEKSTU SALARIO MINIMO TRABALHADORES SECTOR PRIVADU IHA TIMOR-LESTE

Lei trabalho no 4/2012 refleta principius fundamentais nebe kontein iha Timor-Leste nia konstituisaun no representa pasu importante ida ba desenvolvimentu sistema relasaun laboral no administrasaun laboral iha Timor-Leste nebe justu no efetivu. Evolusaun ekonomia no social ba nasaun ida ne’e tinan ba tinan sae ba bebeik no gresimentu ekonomia mos aumenta hodi nune fo korazen ba trabalhador no empregador ne’e bele regula ho diak liu husi involvimentu representante TRIPARTIDA plus sociedade sivil  ba proplema salario minimu nebe aplika iha Timor-Leste.
Salario minimo ba trabalhadores iha Timor-Leste importante tebes tanba necesidade baziku aumenta sae kada loron no laiha estandarizasaun ba folin necesidade basiku iha mercadu hodi obriga servisu nain sira ezige hodi halo revizaun ba desijaun salario minimo No 02/CNT/2012, tanba liu husi Conselho Nacional do Trabalho baseia ba artigo 5 regulamentu UNTAET No 5/2002 fo kompentencia ba CNT artigu 4 alinea 2 atu halo deside salario minimu nacional ba sector privadu ho montante $ 115 nebe hanesan salario minimu iha funsaun publicu.
Ho razaun hirak ne’e ita hare fila ba kotuk iha tempo tranzisaun UNTAET nebe mos ita iha salario minimu $ 85 iha tempu neba, depois de tinan 10 nia laran Conselho Nacional Trabalho hato’o no  recomenda liu husi pesquiza comissaun salario minimu husi $ 85 ba $115 signifikan katak salario minimu la fasil atu hasae no hatun tanba mos sensitivu ba vida ekonomia moris nian liu-liu ba trabalhadores no empregadores hotu no mos inflasaun ekonomia Timor-Leste nian,

Nune husi Secretaria Estadu Para A Politika Formasaun Profissional Empregu (SEPFOPE) servicu hamutuk ho sindikatu trabalhadores, assosiasaun empregadores no sociedade sivil hodi hare problema ida ne’e liu husi consultasaun TRIPARTIDA hodi tau ideas hamutuk no hare proyeksaun ba oin se karik iha inflasaun ekonomia tanba ekonomia rai hotu-hotu inclui Timor-Leste kada tinan fluctuativu.

Iha  parte ida Regulamentu UNTAET No. 5/2002 artigu 4 alinea C kestiona pontu importante maka determina salario minimu regional, salario minimu sectoral no salario minimu distrital hodi fo vantazen ba investor sira atu tama iha distritu no area rurais nebe mak sira bele fo salario minimu tuir nia kapacidade maibe regulamentu ida ne revoga tiha ona depois de Lei Trabalho no 4/2012 promulga husi presidente da republika maibe lei foun ida ne’e  so koalia deit salario minimu nacional signifikan katak salario kiik nebe proibiduba empregador sira atu selu ba trabalhadores no la inklui bolsa, bonus no pagamentu adisional ho osan ka sasan nebe empregador selu ba trabalhadores tuir sira nia servisu nebe determina mai husi conselho nacional do trabalho tuir regulamentu nebe iha no aplika ba empregadu sira iha setor privadu iha Timor-Leste, ho buat hirak ne’e lei trabalho no 4/2012 iha artigu 100 fo dalan ba konselho nacional do trabalho nebe representante husi governu ema nain 3, representate husi organizasaun empregador ema nain 2 no representante sindicatu trabalhadores ema nain 2 e mos alinea C artigu ida ne mos fo kompentencia tomak ba Conselho Nacional do Trabalho  atu halo proposta ou recomendasaun ba salario minimu nacional tuir necesidade vida moris trabalhadores nian tanba baseia ba desijaun conselho nacional trabalho kada tinan rua revé desijaun salario minimu ho oportunidade ida ne conselho nacional trabalho hahu diskute formatu ba item nesesidade basicu nebe konsumu no uza loron loron nian hafoin hala’o pesguiza ba folin sasan iha mercado.

Iha 1 de Maio 2014 liu ba ita hotu komemora loron mundial ba trabalhadores nian especial trabalhadores iha Timor- Leste ho tema “1 de Maio dignifika servicu nain hanesan xave ba desenvolvimentu nacional iha Timor-Leste”  iha loron especial ida ne mos husi konfederasaun sindikatu Timor-Leste (KSTL) no FORAM halo protesta  no ezize nafatin ba orgaun soberanu atu fo atensaun ba trabalhadores ba moris dignu liu husi salario minimu tanba organizasaun sindikatu trabalhadores ezize no fanu orgaun nebe kompentencia tanba atu dignifika servicu nain iha Timor-Leste, salario minimu nudar parte ida hodi motiva atu sira bele halo produtividade iha servicu fatin. Iha loron ida ne mos parte husi governu liu husi Secretaria Estadu Para A Politika Formasaun Profissional Empregu (SEPFOPE) fo hanoin ba sira katak importante tebes hodi dignifika servisu nain sira iha rai laran maibe tenke mos bazea ba kondisaun real nebe ita iha tanba industria iha rai laran sei kiik hodi halo produsaun no agora dadauk kuaze kompanhia iha rai laran halai liu ba konstruksaun (tempo badak) no servicu nain sira mos servicu badak (la permanente).

Ema hotu-hotu nia hanoin ita atu halo revé (mudansa) ba salario minimu maibe husi parte governu mos hare mos ba iha industria rai laran nian no liu husi estudu nebe mak klean antes foti desijaun, se governu hasae salario minimu nebe as bele mos envestor sira la mai investe hodi nune aumenta desempregu iha rai laran no fo impaktu ba desenvolvimentu ba ita nia rai doben Timor-Leste ida ne’e signifikan katak governu liu husi SEPFOPE sei esforsu an no laos la fo importancia kestaun ida ne’e maibe sei hamutuk  ho instituisaun relevante hotu hodi hala’o pesquiza ida nebe diak hodi determina salario minimu ida nebe dignu ba maluk servicu nain hotu iha  Timor-Leste.



Referencia:
Lei Trabalho no 4/2012
Regulamentu UNTAET no 5/2002

Hakerek nain Angelo Santos Veloso Director Nasional Relasaun do Trabalho
No telp +67077327289
 

Primeiru Trimetre SEPFOPE Fokus Sentru Formasaun


DÍLI – Sekretariu Politika Formasaun Profesional Empregu (SEPFOPE) Ilídio Ximenes haktuir, planu perioridade ne’ebe maka SEPFOPE atu trasa no halo iha primeiru trimester maka sei hare kontinuasaun ba sentru formasaun iha Timor laran atu nune’e eleva kunesimentu joven sira nian. 

“Ami focus atu haree iha primeiru trimester maka sentru formasaun iha Sua no Oecusse, ne’ebe restu husi Minisipiu rua ne’e sentru iha nanis ona, hein fortifika tan deit atu elava kunesimentu joven sira nian hodi compete iha merkadu,”Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profesional Empregu (SEPFOPE) Ilidio Ximenes da Costa ba Jornalista iha nia knar fatin Caicol.

Ilidio aumenta, SEPFOPE atu halo iha sentru formasaun sira ne’e, sei haree ba insert lian Korea, lian Ingles, Portugues, tanba merkadu industria tenki presija lian no ema ne’ebe maka kualifikasaun diak, Sentru formasaun ne’ebe maka iha nasional hotu-hotu hatene, tanba ne’e SEPFOPE atu foka fali ba sentru formasaun sira iha distritu hanesan Suai hetan apoiu husi ADB no Oecusse, restu husi sentru formasaun rua ne’e sei hare ba sentru sira iha atu nune’e labele dependensia bei-beik subsidiu husi governu.

Ne’ebe orsamentu ba sentru sira tuir Ilidio katak, sei tau liu husi fundu Dezenvolvimentu Capital Humanu (FDCH) ba tinan ida ne’e aprova iha $3200 ital hodi fob a sentru formasaun, konaba   Tizolu SEPFOPE fo apoiu makina, no mos sentru sira seluk tan, ne’ebe karik sentru formasaun sira lao diak ona, entaun ema bele asesu on aba kampu de traballu, exemplu deit ba tinan kotuk ema hetan servisu iha 900 ital, kerderija ke restu sei barak, entaun husi restu ne’e oinsa maka bele ba iha merkadu, entaun liu husi sentru formasaun bele ajuda joven sira. 

Ilidio Ximenes haktuir tan katak, sentru formasaun ne’ebe maka rejista iha SEPFOPE ba akreditadu iha 25, komunitariu iha 13. Alende orsamentu husi governu nian, SEPFOPE mos sei halo parseria ho doadores balu ne’ebe maka iha komitmentu atu ajuda joven iha nasaun foun ida ne’e.

Tanba ne’e iha fulan Fevereiru sei koalia hamutuk ho governu Alemanha liu husi GIZ atu hare sentru formasaun konaba Hortikultura. Planu ba oin governu Timor Leste liu husi SEPFOPE hakarak kria koperasaun ho nasaun foun ida naran Oman husi Arabia, tanba sira mos riku mina sira mos hakark halo investimentu liu-liu iha area sentru treinamentu, ne’ebe fulan Fevereiru ou Marco maka sira foin mai. TIMOR POST

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...