Prezidente Repúblika fó sai katak hatan ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian



Prezidente Repúblika fó sai katak hatan ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no
  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste
Dili, loron 9 fulan-fevereiru tinan 2015
Prezidente Repúblika fó sai katak hatan ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian
Governu konfirma katak Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hatan ofisialmente kona-ba rezignasaun Primeiru-Ministru nian.
Komunikadu Imprensa fó sai ohin husi Gabinete Prezidente Repúblika nian refere:
“Hafoin tiha reuniaun Konsellu Estadu nian, S.E. Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak informa katak nia aseita pedidu demisaun Primeiru-Ministru nian, ne’ebé aprezenta iha loron 5, fulan-Fevereiru liubá. Demisaun Primeiru Ministru nian ne’e, iha hanesan konsekuensia ba demisaun Governu nian, tuir Konstituisaun.
S.E. Prezidente Repúblika agora sei fó inísiu ba prosesu harii Governu foun, hodi rona mós partidu políitku sira-ne’ebé iha reprezentasaun parlamentár. Hein katak prosesu harii Governu foun ne’e sei ramata to’o finál semana ida-ne’e”.
Titulár sira ba kargu atuál mantein nafatin sira nia pozisaun kona-ba Serimónia Tomada Pose Governu foun Primeiru-Ministru nian. Nu’udar fó sai iha Komunikadu Imprensa Gabinete Prezidente Repúblika nian katak, sei hala’o hela konsulta sira.
Iha semana ne’e nia rohan, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hateten katak sidadaun sira tenki kontinua hakmatek no hala’o sira ninia moris hanesan baibain, hodi asegura katak nia intensaun  “kontinua partisipa” iha Governu foun ninia estrutura.
Portavós Governu Konstitusionál da-V, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “ne’e hanesan marku tranzisaun nian ida ba Timor-Leste ita hotu hatene kona-ba ne’e katak ‘loron ida’ sei akontese’. Loron mak ida ne’e. Ita oras ne’e hola atensaun atu respeita baiha tranzisaun ne’ebé mai husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão; ita hahii ba nia lideransa no prepara ita nia an ba Governu foun ho kbiit maka’as no dignidade, hodi garante estabilidade iha governasaun ita nia nasaun nian”.

Uma Lima ba Komunidade kbit laek iha Daulorok







Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Professional no Emprego, Ilidio Ximenes da Costa akompanha husi Sekretariu Estadu Conselho Ministro, Sr Avelino Coelho,  Vice Preseidente komisaun D asunto Economia no Desenvolvimento no membro PN  inagura uma lima ba kbit laek iha aldeia Daulorok Suco Manalala Posto Administrativo Soibada Municipio Manatuto no SEPFOPE liu husi programa emprego rural halo uma lima iha area refefe hodi bele ajuda komunidade nebe mak laiha kbit laek.
Uma lima nebe mak ajuda ba kbit laek neé halo husi eng. Nasional SEPFOPE hamutuk ho formadus husi centru formasaun SENAI Becora.  No . Sekretariu estadu Sepfope Ilidio Ximenes da Costa husu ba inan –aman sira ne’ebe mak hela iha uma ne’e tenki kuidadu atu nune’e sira bele uja nafatin ba futuru oin mai tamba uma lima neé halo uza meterial lokal tamba iha area refre fatuk natural barak tebes.
Uma lima nebe mak halo iha aldeia Daulorok Suco Manalala Posto Administrativo Soibada Municipio Manatuto, involve mos formandus husi Centru Formasaun SENAI Becora hamutuk nain 6 nebe mai husi Construsaun geral no mos badaia Timor oan nebe mak mai husi Distrito sira seluk para halo uma lima ba kbit laek iha fatin refere.
Iha parte balun Director Kompania Florindo C. Sarmento mos informa katak  orsamentu ne’e mak halo ba konstrusaun uma ne’e total hamutuk $155.383.17 tanba ida ne’e halo ba komunidade sira kbi’it laek sira atu hela tanba ne’e mak sepfope ajuda inan-iman sira ne’ebe mak la forsa la iha ne’e. “ Uma ne’e hahu iha tinan kotuk 2014 fulan maio remata iha fulan Novembru maibe foin mak SEPFOPE mai entrega ba komunidade.  
Nune’e mos Fernando Sarmentu nudar Kbi’it laek hateten katak, nia fo agrese ba governu liu-liu ba Sepfope tanba sepfope halo uma hamon fo ba kbi’it laek sira. “ Ami laran luak tebes ba governu bele ajuda ami, halo uma diak ba fo ami atu hela no husu ba SEPFOPE atu bele halo mos uma lima ba komunidade liu-liu ba sira kbit laek iha Distrito seluk liu husi program emprego rural.

Estrada Rural iha Suku Uma Tolu Postu Administrativo Lakluta Municipio Viqueque


Membro PN no membro Governu inagura Estrada Rural iha Suku Uma Tolu Postu Administrativo Lakluta Municipio Viqueque


Vice Presidente komisau D baku rahun botir sampanha iha ponte hafoin ingura Estrada Rural iha Suku Uma Tolu Postu Administrativo Lakluta Municipio Viqueque



Diskursu husi Deputanu nasional iha sermonia inagurasaun Estrada Rural iha Suku Uma Tolu Postu Administrativo Lakluta Municipio Viqueque
Sekretariu Estadu Conselho Ministro, Sr Avelino Coelho akompanha husi sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Professional no Emprego, Ilidio, Vice Preseidente komisaun D asunto Economia no Desenvolvimento no membro PN  inagura Estrada rural iha Suku Uma Tolu Postu Administrativo Lakluta Municipio Viqueque. Liu husi estrada rural neé bele fasilita  komunidade sira bele asesu ba merkadu liu husi transporte publico no mos estrada neé bele sai dalan alternativo husi Municipio Manatuto ba Municipio Viqeuqeu.
Estrada rural nebe mak liga husi Postu Administrativo Soibada ba iha Posto Administrativo Lakluta ho distancia hamutuk 9 KM no orsamneto ba estarad neé gasta hamutuk um ponto I tal miloes no estrada neé kaer husi kompanhia lokal Risa Unipessoal Lda. Objectivo husi loke dalan foun ba komunidade sira iha area rural neé para bele ajuda transporte publiku lori sira nia produtu lokal ba merkaduria.
Tuir Chefe Suco Uma 3,  Henrigue Campus komunidade iha area refere  fo agradese ba Sepfope tanba sepfope loke Estrada foun ba komunidade no komunidade sira sente halsoklo tmba dalan foun ne bele ajuda fasilita sira nian produtu lokal ba iha merkadu no maioria produtu lokal komunidade iha area refere mak hanesan kafe, ailia no derok, aifuan no seluk tan. 
“hau senti kontenti tanba tempu to’o ona hau nia komunidade sira lao iha Estrada ho sepfope nia prenzensa hadia Estrada rural ba komunidade sira, tanba ne’e mak hau espera katak, kareta bele tama no tula hau nia komunidade sira ba fa’an sira nia produtu lokal iha merkadu.
Iha parte balun  representente husi PN Masional Manuel Castro sente hakfodak tamba sepfope halo estrada no ponte ho distancia hamutuk 9 KM ho orsamento kiik mais bele halo buat ida que boot no bele ajuda fasilita komunidade sira iha area rural para bele asesu ba merkadu liu husi estrada nebe mak sepfope loke iha Suco uma tolu.


SEPFOPE Lansa primeira Pedra Dormitorio Centro Formasaun Tibar


Lansa primeira Pedra Dormitorio Centro Formasaun Tibar


Lansa primeira Pedra Dormitorio Centro Formasaun Tibar

lian nain fo bensaun nuu bee ba fatuk antes atu Lansa primeira Pedra Dormitorio Centro Formasaun Tibar

Diskursu Sekretariu Estadu, Ilidio Ximenes da Costa iha Lansa primeira Pedra Dormitorio Centro Formasaun Tibar
Sekertario Estado Politika Fromasaun profesional Emprego (SEPFOPE) Ilidio Ximens akompaina husi Sekertario Estado Konselho Ministro (SEKM) Avelino Coilho, Vise Prezidente Cimisaun D, Domingos Carvailho de Araujo oficialmente lansa primeira Pedra konstrusaun dormitorio Centro Formasaun Tibar.
SEPFOPE, Ilidio hatete objetivu husi dormitorio ida ne’e atu halo formasaun ida ne’ebe integrado katak husi formasaun humana too ba iha eskil ba estudante sira katak o husi munisipio ida ne’e no ida ne’eba inklui mos halo formasaun ida ne’ebe diak liu tan.

“ida ne’ebe mak agora ami infrenta mak presijamente formasaun ba ekipamentus alat berat, ne’ebe agora programa ba kintu Governo nian atu estabelese centro formasaun iha nivel Distritu komersa lao ona ne’ebe Suai iha ona, Oekuse ita iha ona no Baucau mos ita iha ona ne’ebe mak fiansia husi ADB,”Ailidio informa ba jornalista sira iha centro Formasaun Tibar tersa94/2) hafoin lansamentu Primeira pedra dormitorio centro formasaun.

Ilidio hatete, dormitorio ida ne’e hanesan uma mahun ida ne’ebe iha ne’eba bele produs ema ne’ebe mak ho vijaun no asaun ne’ebe mak klaru atu dezenvolve nasaun ho pais ida ne’e.
Iha fatin ahensan Sekertariu Estado Konselho Ministro Avelino Coilho hatete atu dezenvolve nasaun ida ne’e presija iha rekursus humanus ida ne’ebe preparadu atu kompete iha mercado do trabailho tantu servisu ba ema inklui mos bele ho esperensia siensia ne’ebe sira hetan bele mos sai hanesan ema ne’ebe servisu ba nia an rasik ou auto imprego.

“Ita nia rain ne’e iha potensia ne’ebe barak teb-tebes mak hanesan konstrusaun sivil, ingeneria, mekaniku no seluk tan maibe iha buat importante teb-tebes mak bolu dehan seito agrikulo ou seitor arte jenato ne’ebe aban bainrua industria bobot tama iha ne’e ema sei hakarak buka hahan oi-oin ne’ebe sei labele mai husi rai seluk maibe sei mai husi ita nia agrikultura sira no ita nia perskas sira no pekuario ho ida ne’e formasaun hanesan ne’e sei insentiva joven ne’ebe mak preparado didiak iha futuru oin mai,” Avelino hatete.

Entertantu Vice Prezidente Comisaun D Parlamento Nasional Domingos Carvailho de Araujo hatete alokasaun orsamneto Tinan 2015 ba SEPFOPE Tinan ida ne’e ho montante 15 milhoes ida ne’e ladun sufisiente tanba SEPFOPE nia area tematiku luan teb-tebes ne’ebe iha aktividade lubuk bot ida mak hanesan konstrusaun ba dormitorio centro formasaun Tibar, centro formasaun iha kada Distritu no seluk tan ne’ebe ho objetivu atu fo asesu formasaun ba juventude sira ne’ebe kada Tinan remata nia estudu iha eskola primaria.

“Nudar povo nia liman ain iha Parlamentu Nasional (PN) mai iha ne’e, ohin ami mai tau ona peletakan batu pertama, husu ba kompania ne’ebe kaer obra ida ne’e atu tenki halao ho kualidade ida ne’ebe mak diak,” Domingos sujere. Hare ba alokasaun orsamento ba SEPFOPE nebe kiik liu nune’e Vice Prezidente komisaun D ida ne’e promete katak sei defende orsamento ba SEPFOPE atu nune’e SEPFOPE bele halao dezenvolvimento ba iha 13 Munisipio hotu tanba laos iha Tibar deit no laos iha Suai deit no seluk tan maibe kuaje munisipio hotu presija. 

“ Lolos ne’e osan ho 15 milhoes ne’ebe tau ba SEPFOPE ida ne’e latoo, ne’ebe hau vice Prezidente komisaun D rasik iha momentu ne’e ba ne’e hau latama iha komisaun eventual ne’ebe mantein nafatin ho 15 milhoes ne’ebe SEPFOPE aprejenta ne’ebe ami husu duni atu aumenta nune’e aumenta maibe ituan deit,”Domingos promte. Montante orsamentu ba obra ne’e hamutuk $ 1,497.900.49, kar husi kompania G&S ho duransaun tempo Tinan ida.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...