SEPFOPE Hasai Ema hatama Osan liu husi retornu trabalhador

SEPFOPE ; Hasai Ema, hatama Osan liu husi retornu trabalhador nebee servisu iha Rai Liur

Artikel ne'e hakerek husi :

Brigida Soares
Assesora Nasional iha 
Secretario do Estado Para a Politica da Formasaun Profissional do Empregu (SEPFOPE)


Abstrak


Retornu ka remittance mak rendementu/osan nebee mai husi rai liur haruka husi sidadaun nebee halo servisu iha rai seluk, rendementu nee positivu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia ba lolos uma kain nebee mak barak liu hela iha area rurais. Haree husi prespectiva makro ekonomia, rendmenetu exterior fo impaktu ba hasae rendementu nasional uma kain balun nebee mak ninia familia servisu iha rai liur. Hare husi prespektiva mikro ekonomia, uma kain sira nebee mak hetan rendementu husi retornu,hadia moris familia nian liu husi hasae konsume loron-loron ba ai han nomos abilidadesosa nesesidade basico, investe ba edukasaun familia e mos investe ba negosio kiik ka mediu iha komunidade nia leet. Kada tinan trabalhador Timor oan iha Korea do Sul haruka osan fila ba familia ho total montante $1,746,250.22 (BNU, 2013). Dadus husi ajensia Western Union, iha fulan tolu nia laran retornu trabalhador hamutuk $1,200,538.30. Total retornu nebee mak rekorda husi SEPFOPE iha tinan 2013 hamutuk $2, 946,838.53.

Timor Leste nasaun nebee ukun aan iha era milenium, la ses husi obstaklu oin oin iha prosesu dezenvolvimentu ekonomia rai laran. Hanesan nasaun foun nebee kiik ho populasaun nebee mak sei moris iha linha kiak nia okos (Banku Mundial,2008; sita husi WFP, 2010), Timor Leste riku horekursu naturais hanesan minarai no gas. 
Maibe, dependente ba rekursu naturais nebee sei hotu iha tempu ida, la garantia sustentabilidade 
ekonomia iha futuru. Relational ho desenvolvimentu sustentabel, politika governu nian lao makas iha tinan hirak nia laran, esforsu ida nee bele haree liu husi aprosimasaun ba programa oin oin iha seitor produktivu sira hanesan seitor Agrikultura, Pescas no Turismu ho objektivu atusubstitui dependente ba seitor minarai no gas. Seitor produktivu nebee mensiona iha leten iha relasaun ho merkado trabalho mundial nian. Iha era  globalizasaun nee,industria trabalhador aumenta kada tinan liu-liu iha nasaun dezenvolvidu (developed countries), ida nee sai indikador ba joventude barak husi nasaun kiak (less developed countries) atu buka servisu iha rai liur. Rajaun nasaun dezenvolvidu fo oportunidade servisu ba imigrante tamba "selu ho salario" nebee kiik.Maski osan nebee simu iha nasaun dezenvolvidu kiik, rendementu nee nia valor boot tebes iha nasaun kiak sira no positivu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia uma kainnebee regularmente simu rendementu nee. 

Politika Governu Timor Leste.

Politika governu Timor Leste liu husi Secretario do Estado para Politika e Formasaun Profissional (SEPFOPE) makatu redus dezempregu iha rai laran, hasae kapasidade rekursu humanu liu husi formasaun professional, kria kondisaun ba trabalhadores sira liu husi protesaun de servisu,  produs lei do trabalho atu regula trabalhadores sira iha rai laran e mos iha rai liur.Koresponde ho oportunidade merkado do trabalho iha nasaun dezenvolvidu nebee nakloke ba mundu, Governu Timor Leste liu husi SEPFOPE la husik let oportunidade nee, ho politika atu redus numero dezempregu nebee mak ba dadaun ne'e 3.6%(SEPFOPE, 2010), Governu implementa programa oin-oin hodi hamenus dezempregu iha rai laran no hasae kapasidade rekursu humano ho formasaun tekniku iha formas oin oin.Formasaun teknikunebee positivufo impaktu doubro ba dezenvolvimentu rekursu humano no hasae ekonomia familia mak implementasaun programa Empregu Exterior/Overseas employment. Objectivu husi programa ida nee mak haruka trabaladores sira ba rai liuratu hetan esperiensia ba badaen, mateneke mos hetan rendementu hodisuporta ekonomia familia iha rai laran

Programa Empregu Exterior 
        
Programa EmpreguExterior hamrik iha Dirasaun Nasional e Empregu (DNE) nia okos. Realizasaun programa nee liu husi akordu legal entre Governu Timor Leste ho Governu husi nasaun nebee mak prontu simu trabalhadores husi Timor Leste.  Ba dadaun nee, Governu Timor Leste halo akordu ho Governu Korea do Sul no Governu Australia, iha akordu nebee mak establese entre governu rua hakerek klaru kona ba durasaun de servisu husi trablhadores sira nebee mak selesiona no hetan kontratu. Governu Korea do Sul  fo oportunidade servisu ba Timor oan ho durasaun tinan ida to tinan tolu, wainhira trabalhadores sira nee iha komportamentu diak,kontratu sei aumenta tan tinan rua, se sira atinjitinan lima no mantein nafatin komportamentu nee, Governu Koreano sei fo vistu espesial ida ho naran E7 nebee mak oferese oportunidade ba trablhadores sira nee tama sai Korea do Sul ho livre nosira iha dereitu atu hili kompania nebee deit mak sira interese atu servisu hamutuk.Diferente ho Governu Korea do Sul,Governu Australia ho programa "seasonal workers" oferese kontratu ba trabalhadores Timor oan sira ho durasaun fulan 3 to fulan 6 kada tinan kontratu ida nee basea ba politika governu Australia nian nebee mak limita ema estranjeiru atu hela kleur iha sira nia nasaun.

Programa ida nee komesa iha tinan 2008. Iha permeira faze,Governu Timor Leste liu husi SEPFOPE haruka trabalhadores hamutuk 50 ba Korea do Sul.Iha Tinan 2011 Governu Koreano fo quota trabalhadores hamutuk ema 2500 maibe Governu Timor Leste prense deit  ema 400, iha 2012 Governu Koreano hasae tan quota trabalhadores ba 2750 maibe Governu Timor Leste prense deit trabalhadores hamutuk 500, iha tinan 2013 quota nee aumenta ba 3500, governu prense deit 280. Hare ba resposta husi Governu Timor Leste la atinji quota nebee fo durante tinan hirak nia laran, iha tinan 2014 governu Koreano hamenus tiha quota trabalhadoresba ema1750 deit no seidauk hatene hira mak bele prense husi Governu Timor Leste.

Ho total numero nebee la konsege prense husi Governu Timor Leste durante tinan 2011 to 2013 hamutuk ema 7570, Governu Timor Leste lakon oportunidade atu hasae kapasidade rekursu humano nomos aumenta retornu nebee hetan husi seitor merkado do trabalho ba Timor Leste. Tuir informasaun husi Dirasaun nebee mak toma konta ba programa nee hateten katak joven barak tuir kursu lian Korea durante fulan balun nia laranmaibee iha ezame final barak mak la pasa. Ho ida nee ita bele halo analiza katak aprosimasaun husi Governu Timor Leste liu husi SEPFOPE ladun maksimu tamba iha obstaklu barak hanesan:
·        Fatin ba formasaun limitado no eziste deit iha distritu balun.
·         Informasaun Empregu Exterior la lao maximu to iha area rurais.
·       Formasaun tekniku lingua Korea la lao ho diak tamba ladun iha atendementu maksimu husi kandidatu sira.
·        Mekanismu hanorin husi profesor Koreano la efektivu tamba kestaun Lingua.
·     Alokasaun orsamentu husi Governu Timor Leste ba parte formasaun tekniku lingua korea laos prioridade ba Fundus Capital Desenvolvimentu Humano kada tinan.
Ho hadia obstaklu sira nee maka output husi aprendesazen nee bele hasae numero kandidatu atu pasa iha ezame konkorente ba lingua Koreano ne bele responde quota nebee mak oferese husi Governu Koreano.

Aktual Trabalhador iha Korea do Sul no Australia

Numero aktual trablhadores nebee mak servisu iha Korea do Sul hamutuk1,358. Dadus husi Dirasaun Nasiona do Empregu/DNE ba programa Empregu Exterior bele hare iha kuluna tuir mai nee :


Haree didiak kuluna nee, ita analiza katak numero trabalhador nebee servisu iha seitor peskas ass tebes kompara ho numero nebee servisu iha seitor agrikultura no fabrika. Ida nee hatudu katak seitor peskas sai prioridade ba merkado trabalho iha Korea do Sul. Parte SEPFOPE tengki halo estrategia ida atu foku ba formasaun tekniku iha seitor nee no halo koordenasaun maximu ho linha ministerial relevantes hanesan Ministeriu Agrikultura e Pescas. Koordenasaun ida nee atu fo prioridade atu duduinvestementu iha area peskas rai laranho rajauntrabalhadores ho esperiensia no matenek iha area nee preparado atu servisu wainhira sira nia kontratu ho Governu Korea do Sul remata.

Kompara ho numero trabalhador nebee servisu iha Korea do Sul, numero trabalhador nebee servisu iha Australia kiik liu no foku deit ba seitor rua; seitor hospitalidade no seitor agrikultura. Total trabalhador nebee servisu iha Autralia bele hare iha chart tuir mai nee: 

Husi chart nee hatudu katak, merkado do trablaho iha Australia persija liu ema nebee ho skill iha seitor hospitalidade. Numero nee bele sai indikador ba Governu Timor Leste atu foku ba formasaun tekniku iha seitor hospitalidade. Atu nunee bele responde ba selesaun kompetitivuhusi Governu Australia nebeehili deit trabalhador ho abilidade ass intermusde lingua no skill nebee persija. Hasae kapasidade rekursu humano iha seitor hospitalidade diak tebes ba Timor Leste tamba iha futuru nasaun ne sei sai fatin destinasaun ba turista sira nebee mak barak liu sei mai husi fatin besik hanesan Australia no Nova Zelandia.

Retornu/Remitence husi Trabalhador.    
           
Koalia kona ba numero trabalhador nebee iha ona servisu iha rai liur, la ses husi rendementuka osan nebeetrabalhador sira hetan kada fulan. Rendementu nebee mak hetan kada fulan barak liu haruka ba sira nia familia nebee husik hela iha Timor Leste.Sistema haruka osan husi rai liur mai rai laran ema hanaran retornu (Dictionary.com). Tuir dadus,retornu nebee mai Timor Leste husi trabalhador iha fatin hotu hotu iha rai liurkda tina estima ho montante $5 milliaun. Ida nee estima 1.4% husirendementu minarai no gas nebee montante $365 miliaun iha tinan 2006. (Shuaib, 2008). Haree spesifiku ba trabalhador nebee haruka husi SEPFOPE ba rai liur, tuir Bangku Nasional Ultramarinho/BNU kada tinan trabalhador Timor oan iha Korea do Sul haruka osan fila ba familia ho total montante $ 1,746,250.22. Dadus husi ajensia Western Union, fulan tolu deit trabalhador sira haruka ona osan ho montante $ 1,200,538.30. Soma hamutuk iha tinan 2013, output husiprograma Empregu Exterior liu husi retornu hamutuk$ 2, 946,838.53.Dadus nebee mak hetan seidauk kompletu didiak tamba Banku sira nebee mak opera iha Timor Leste  hanesan Banku Mandiri, Micro Financas no ajensia kiik nebee oferese servisu transfere osan ba mai seidauk fo dadus kona ba osan nebee transfere liu husi sira nia servisu.

Montante rendemenetu nebee hetan husi trabalhador sirasignifikante tebes, trabalahador sira nee hanesan makina hodi hasa'e ekonomia familia nian iha rai laran. Maibe osan nebee manda regularmente mai Timor Leste liu husi operasaun banku ka agensia nebee oferese servisu nee kona taxa nebee as tamba kustu operasional. Ezemplu Western Union, wainhira total transfer nebee mak haruka mai Timor Leste ho montante liu $1000, agensia nee sei fo kustu operasional 10% nebee selu ketak ou koa deretamentu husi osan nebee haruka. Sistema ida nee, la fo benefisiu ba trabalhador sira tamba osan nebee lolos haruka barak ba sira nia familia koa hotu ba taxa. Politika nebee mak bele halo husi Governu Timor Lestemak hanesan:

1.    Hamenus taxa  ba osan nebee transfer husi trablhador sira mai Timor Leste.
2.    Kopera hamutuk ho kompania nebee fo kontratu no trabalhador atu komesa kria halo deposito iha banku nasional iha forma deposito permanente ho durasuan nebee fo husi banku.
3.    Defini banku nasional ida atu oferese kustu operasional kiik ba trabalhador nebee servisu iha rai liur no oferese funan nebee ass atu dada trabalhador deposito sira nia osan durante durasaun kontratu servisu iha rai liur.

Hanoin ida nee rajuavel tebes hare husi paradigma makro ekonomia, sistema ida nee efectivu atu hasae roda ekonomia iha rai laran. Ho rendementu nebee mak regularmente transfere mai banku iha rai laran, fo dalan ba banku sira atuhalo imprestimu ba negosiates nebee mak persija kapital ba sira nia negosio. Bainhira trablhador "osan nain" remata sira nia kontratu servisu no fila mai Timor Leste sira bele foti hotu sira nia osan nebee sira rai iha banku referee.

Rendementu nasional uma kain sai nudar indikador atu sukat ekonomia sidadaun iha nasaun ida. Liu husi rendementu nasional,matenek nain sira halo avaliasaun ba progresu desenvolvimetu ekonomia husi prespectiva makro nian.Haree ba kontribuisaun positivu ida nee, iha debate orsamentu geral ba tinan 2014, SEPFOPE foti issue nee iha plenaria. Isu nee hetan atensaun husi deputada bangkada oposisaun Sra.Maria Angelina Rangel,nebee kestionakona ba relaiabilitas rendementu nasional tambala inkluidu rendementu husi trabalhador siraiha rai liur, Vice Ministra Financas Sra. Santina Cardoso reconhesefailansu nee wainhira responde ba kestaun retornu anual nasaun nian. 

Planu SEPFOPE ba estudu klean impaktu retornu husi trabalhador iha rai liur ba desenvolvimentu iha rai laran.

SEPFOPE realiza katak durante tinan hirak nia laran seidauk iha estudu klean kona ba rendementu exterior nebee haruka husi trablhador sira mai Timor Leste. Haree ba falta ida nee, iha tinan 2014, SEPFOPE iha ona planu atu fo suporta orsamentuba estudu klean kona ba retornu/remittances nebee tama mai Timor Leste. Suporta nee sei fo ba estudante Timor oan nebee ba dadaun nee halo hela estudu ba masterado iha Nova Zelandia iha area Estudu Dezenvolviemntu. Teze nebee atu hakerek ho titlu"Aktividades transnational nebee kontribui ba desenvolvimentu ekonomia Timor Leste :  Estudu ba kazu retornu husi Timor oan nebee servisu iha rai liur ". Liu husi estudu ida nee, ita bele hare klean kona ba politika Programa Empregu Exterior ninia vantajen no disvantajen ba dezenvolvimentu ekonomia iha durasaun narukEma barak koalia kona ba inefektividade Governu atu responde problema dezempregu iha rai laran, katak governu la toma atensaun atu loke kampu de servisu iha rai laran, iha mos lia balun kona ba inkapasidade governu atu atende nesesidades trabalhadores iha rai liur. Los dunik, iha rajaun barak mak suporta hanoin nebee mensiona iha leten. SEPFOPE rekonhese katak iha vantajen no desvantajen husi programa nee.  Desvantajen visibel mak ita haruka ema sai ba rai liur signifika katak ita lakon trabalhador ho skill/matenek iha rai laran, maibe relaidade hatudu katakvantajen husi programa nee hanesan trabalhador hetan esperiensia no matenek impaktu positivu seluk  trabalhador sira hetan rendementu liu husi retornu nebee tama mai Timor Leste.

Konkluzaun.

Ikus mai, rendementu husi retornu nebee maihusi trabalhadorTimor Leste servisu iha rai liur,positivu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia ba lolos uma kain nebee mak barak liu lokaliza iha area rurais. Ho total1389 trabalhadores iha Korea do Sul no Australia kontribui ona rendementu ho total $ 2,946,838.53 kada tinan baekonomia lokal. Iha mos sasidik barak mak hasoru husi governu Timor Leste nebee mak failha atu responde quota nebee husu husi Governu Korea do Sul no Governu Australia. Haree ba realidade nee governu persija hadia sistema de servisu programa empregu exterior, buka maneira atu dada trabalhador sira deposito/rai sira nia osaniha banku nasional nebee mak fo funan as no benefisia sira depois sira nia kontratu remata. SEPFOPE haloformasaun liu husi programa Empregu Exterior ho misaun klean atu hetan esperiensia servisu iha rai liur no muda mentalidadeservisu individual nebee hetan oportunidade. SEPFOPE iha ona planu atu halo estudu klean ida kona ba benefisiu husi retornu iha 2014. Politika SEPFOPE haruka ema ba liur fo ninia impaktu positivu hetan esperiensia gratuito no hatama rendementu husi rai liur atu suporta ekonomia familia no hasae rendementu nasional iha rai laran.


Referensia
Banku Mundial (2013), Sita husi World Food Programe. " Fighting hunger worldwide" Dili, Timor Leste, Banku Nasional Ultramarino (2013)" Dadus espesifiku transfere orsamentu trabalhador Timor Leste iha Korea do Sul" Dili, Timor Leste,  Dirasaun Nasional do Empregu, dadus " Relatorio anual 2013 Dirasaun Nasional do Empregu, Programa Empregu Exterior" Dili, Timor Leste. Dictioray.com,"remittance"  retreived husi http://dictionary.reference.com/browse/remittance,
SEPFOPE (2013) "Mata Dalan servisu ba Secretariadu bapolitika no formasaun   profiisional e empregu" Dili, Timor Leste.Shuaib.F.(2008)."Timor Leste Country Report" foti husi http://aid.dfat.gov.au/Publications/Documents/etimor_study.pdf

4 comments:

  1. This comment has been removed by the author.

    ReplyDelete
  2. atan nafatin ba ema nia rain, diak liu hau atan ba hau nia rain. osan biliaun nee HALO FABRIKA BOOT IHA TIMOR LESTE kariik di'ak :-P . la fiar Timor Oan para dezenvolve hanusa mak iha konfiansa ba malu............ hanoin 1000 mak foti desijaun. ami support nafatin ita boot sira, HALO DEIT TUIR IMI NIAN GOSTU....

    ReplyDelete
  3. Mana nia artikel ne'e furak lo'os...!!!

    Roger

    ReplyDelete
  4. Dadus hirak ne'e Sai hanesan fator ba juventude hotu ne'ebe mak sei dezempregu hela,nune'e bele esforsu fali.

    ReplyDelete

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...